Najveći svjetski sajam hrane bez izlagača iz BiH

Anuga je i ovaj put opravdala epitet najveće i najznačajnije svjetske smotre proizvođača hrane. U sajamskoj metropoli Kölnu okupilo se rekordnih 6.777 izlagača iz 98 zemalja. Očekuje se i da će broj posjeta stručne publike, koja ove godine dolazi iz 180 zemalja, također biti rekordan i da će premašiti brojku od 160.000 posjeta.

Veličina i značaj Anuge ogledaju se prije svega u jasnom konceptu i dobroj organizaciji deset tematskih sajamskih jedinica predstavljenih na 284.000 kvadratnih metara površine. Sve to posjetiocima iz domena gastronimije i trgovine prehrambenim artiklima omogućava da na jednom mjestu vide, probaju i kupe specijalitete, proizvode, kao i najnovije tehničke uređaje za trgovine prehrambenim artiklima.

U središtu interesa ovogodišnje Anuge našli su se standardi i trendovi poput halal i košer hrane, pripremljene po islamskim i jevrejskim prehrambenim propisima, vegetarijanske, biološki uzgojene i zdrave prehrane, kao i proizvoda u oblasti fer trgovine.

Očekivanja potrošača hrana se svakodnevno mijenjaju i postaju sve zahtjevnija. Svaki četvrti konzument u Njemačkoj, kako je pokazala studija Saveznog udruženja njemačke prehrambene industrije, provedena među 30.000 domaćinstava, prilikom kupovine prehrambenih proizvoda pazi da je proizvod biološki uzgojen, da je riječ o takozvanoj fer trgovini i da su proizvodi životinjskog porijekla dobijeni na farmama na kojima se vodi računa o načinu uzgoja i držanja životinja.

Firme iz BiH nisu zainteresovane za nastup na Anugi

Za nastup na Anugi nije bilo dovoljno interesanata u BiH. Prijavile su se samo dvije firme, što nije bilo dovoljan broj interesanata da se organizuje kolektivni nastup bh. proizvođača hrane. U Agenciji za promociju izvoza pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH, koja je namjeravala snijeti 50% troškova kolektivnog bh. štanda, pretpostavljaju da je izostanak interesa uzrokovan visokom cijenom zakupa izložbenog prostora. Naredni razlog izostanka interesa bh. firmi je, kako je istakao direktor Agencije za promociju izvoza Enes Ališković, nekonkurentnost proizvođača na tržištu Evropske unije.

„Na svim sajmovima, posebno u Njemačkoj koja je najjača u svijetu po pitanju sajmova, troškovi nastupa su za naše uvjete enormni. Ponekad cijena uređenog kvadrata zna iznositi i do 500 eura. Cjenovno su bh. firme i konkurentne, ali za veća tržišta problem biva u količinama koje treba isporučiti“, rekao je Ališković.

Samo dvije firme iz BiH prijavile su se za nastup na Anugi. Jedna od njih je „Sava Semberija“ iz Bijeljine. Iako nisu učestvovali na sajmu, predstavnica firme „Franc Šoba“ iz Augsburga u čijem vlasništvu je fabrika za preradu voća i povrća „Sava Semberija“, Marina Krstić došla je na Anugu. Ona nije krila nezadovoljstvo zbog toga što ova smotra prolazi bez bh. proizvođača, ali i zbog loše privredne klime u BiH.

„Velika je šteta što nismo prisutni na Anugi. Mi smo sami pokušali rezervisati mjesto, ali je već bilo kasno. Naša proizvodnja bazira se na svježim sirovinama. Ove godine smo imali problem da smo od 12.000 tona sirovine samo jednu četvrtinu uspjeli naći u regionu. To nam stvara velike probleme da bi proizvodnju zadržali u BiH. Mislim da je tržište dosta neorganizovano i da država ne podstiče proizvođače“, kaže Marina Krstić.

Hrvatske firme u pohodu na tržište EU

Hrvatska gospodarska komora (HGK) je četvrti put zaredom organizovala zajednički nastup hrvatskih firmi na Anugi. Ovaj nastup je za firme iz Hrvatske posebno značajan zbog ulaska Hrvatske u Evropsku uniju. Troškove sajamskog predstavljanja HGK je preuzela u omjeru od 75%.

„Mi smo prije ulaska u EU imali dosta problema sa plasmanom proizvoda animalnog porijekla na ovo tržište. Sada takve barijere više ne postoje i sigurna sam da će naše mesne industrije iskoristiti tu priliku po pitanju izvoza nekih poznatih brendova“, rekla je u izjavi za Deutsche Welle Božica Marković, direktorica Sektora za agrikulturu, prehrambenu industriju i šumarstvo pri Gospodarskoj komori Hrvatske.

To je za firme poput Mesne industrije „Gavrilović“ izuzetna prilika da plasiraju svoje prerađevine koje se doskora nisu mogli uvesti na tržište EU, a proizvode se od najboljih komada svinjskog i goveđeg mesa.

„Posjedujemo sve potrebne certifikate za ISO, IFS i halal standarde. Mi radimo samo jednom trećinom kapaciteta, a imamo mogućnost za proizvodnju većih količina mesnih prerađevina i želimo to iskoristiti. Zbog toga smo i došli na Anugu“, istakla je Merima Avdić, voditeljica izvoza Mesne industrije „Gavrilović“.

Na štandu proizvođača hrane iz Hrvatske predstavila se i „Podravka“, ali i manje firme koje evropskom tržištu nude ekskluzivne proizvode poput istarske firme „Zigante tartufi“, a uvozne olakšice žele iskoristiti i proizvođači poznatog paškog sira.

„Ulaskom Hrvatske u EU se tržište zaista otvorilo. Mi danas možemo isporučiti robu u roku od nekoliko dana, a ranije smo na silne certifikate trošili i vrijeme i novac“, ne krije svoje zadovoljstvo Miljenko Korona iz Sirane „Gligora“.

Voće i povrće iz Srbije za evropsko tržište

Iz Srbije su se na Anugi predstavile 22 firme. Riječ je uglavnom o privrednicima iz oblasti prerade voća i povrća. Agencija za promociju izvoza Republike Srbije pokrila je 90% troškova srbijanskih izlagača.

„ Srpske firme su dosta konkurentne, ali najviše u domenu crvenog voća. Mi pokrivamo 65% tržišta EU malinama, a kod višnje se taj udio penje na 85%. Konkurentni smo sa kupinama, crvenom paprikom, šljivom i jabukom. Što se tiče proizvoda kao što su med, meso, mlijeko i mliječni proizvodi tu nismo toliko konkurentni“, rekao je Igor Novaković savjetnik u Agenciji za promociju izvoza Srbije.

Utisci predstavnika firmi iz Srbije na Anugi su pozitivni, jer je, kako ističu privrednici sa nacionalnog štanda, učešće na ovakvim događajima neophodno za svaki ozbiljan biznis.

Okusiti budućnost

Na Anugi su predstavljeni i najsavremeniji trendovi u prehrani. Posebna pažnja je posvećena artiklima namijenjenim sve većem broju samaca u evropskim i svjetskim domaćinstvima. Tako su se među inovacijama, koje su prvi put predstavljene javnosti, našli proizvodi poput pizze u obliku sladoleda na štapiću. Ova neobična pizza pod nazivom “Hasta la Pizza“ može se pripremiti u „tosteru“ , u tavi i u pećnici, a prilikom jela nećete isprljati ruke. Špageti od sira mozzarelle napravljeni su za djecu koja nerado jedu mliječne proizvode. Predstavljena je i riža sa zrnima roza boje, a veliku pažnju je izazvao i namaz sa okusom Coca-Cole.

Autor: Faruk Šabanović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić