1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nacističko ukradeno blago čeka svoje vlasnike

A. Jung-Grimm/dpa/dpad30. siječnja 2013

Hitler je došao na vlast 30. siječnja 1933. Ubrzo su uslijedili progoni židova i neistomišljenika, čija je imovina konfiscirana. Još i danas se oduzete umjetnine nalaze u njemačkim muzejima i čekaju na svoje vlasnike.

https://p.dw.com/p/17TfO
Adolf Hitler und Eva BraunFoto: imago/ZUMA/Keystone

Sat s briljantima bio je poklon za njezin 27. rođendan. "Za 6.2.1939. najsrdačnije A. Hitler", piše na stražnjoj strani sata koji je dio nasljedne mase dugogodišnje Hitlerove ljubavnice Eve Braun, s kojom se oženio neposredno prije izvršenog samoubojstva. Taj je sat zajedno s drugim nacističkim blagom već desetljećima pohranjen daleko od očiju javnosti u Novoj pinakoteci u Münchenu. Tu se nalaze i drugi vrijedni predmeti koji su nekad pripadali nacionalsocijalističkim čelnicima, primjerice zlatne manžete, zlatni pokal za šampanjac i vrijedan nakit Hermanna Göringa.

Što je "pravedno rješenje"?

Od kuda potječe zlatni sat za Evu Braun, nije poznato. Možda ga je Hitler dao izraditi po narudžbi, a možda je pripadao nekoj židovskoj obitelji. Od dolaska Hitlera na vlast 30. siječnja 1933. pa sve do kraja Drugog svjetskog rata ukradena imovina bogatih židova, i to u prvom redu nakit i umjetnine, redovito su dijeljeni nacionalsocijalističkim čelnicima. Od kraja Drugog svjetskog rata protekla su desetljeća, no i dalje za brojne predmete nije moguće utvrditi kome su nekada pripadali, ili drugim riječima, kome bi trebali biti vraćeni.

Ručni sat, poklon Adolfa Hitlera Evi Braun
Evi Braun za 27 rođendanFoto: picture-alliance/dpa

U stvari je to pitanje barem teoretski riješeno u Izjavi iz Washingtona iz 1998. godine. Nju je potpisalo 40 država, među kojima i Njemačka. One su se obvezale da će identificirati ukradene umjetnine i vrijedne predmete i pronaći prave vlasnike kojima će njihova imovina biti vraćena ili će biti pronađeno "pravedno rješenje". Zvuči logično, no problem je što se u praksi taj pojam "pravedno rješenje" različito tumači.

Nedostaje novca, ali i vremena

Oko slike Pabla Picassa "Madame Soler" vodila se dugogodišnja pravna bitka između minhenske Nove pinakoteke i nasljednika židovskog kolekcionara Paula von Mendelssohn-Bartholdyja. U Düsseldorfu nasljednici židovskog trgovca umjetninama Alfreda Flechtheima traže povrat djela "Federpflanze" Paula Kleea koje se nalazi u umjetničkoj zbirci Nordrhein-Westfalen.

Za utvrđivanje podrijetla oduzetih vrijednih predmeta često nedostaje novca. Zato bivši savezni ministar kulture Michael Naumann u njemačkom tjedniku "Der Spiegel", koji o povratu oduzetih umjetnina donosi opširan članak, traži veća financijska sredstva za istraživanje podrijetla ukradenih i oduzetih predmeta koji se sada nalaze u njemačkim muzejima.

Poleđina ručnog sata Eve Braun
"Za 6.2.1939. od sveg srca A.Hitler"Foto: picture-alliance/dpa

Samo u Bavarskim državnim zbirkama slika postoji 4.400 slika i 770 skulptura koje su tu stigle nakon dolaska nacionalsocijalista na vlast 1933. godine i čije je podrijetlo još uvijek nejasno. Za istraživanje sudbine tih djela je zadužena povjesničarka umjetnosti Andrea Bambi. Ona kaže da je za utvrđivanje podrijetla za svako djelo nužno šest mjeseci do godinu dana. To znači da bi u najboljem slučaju njezin rad bio okončan 2585. godine.