1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Na posao sa deset godina

Hulio Segador (ard) / dr29. jul 2014.

Dete staro tek deset godina, umesto u školu, ubuduće odlazi na posao? U Boliviji je to sada dozvoljeno. Početkom avgusta na snagu stupa novi zakon koji deci omogućava da „u vanrednim okolnostima“ zarađuju novac.

https://p.dw.com/p/1Ckx1
Symbolbild Kinderarbeit in Bolivien
Foto: imago/GranAngular

Početkom avgusta u Boliviji na snagu stupa zakon koji vlada smatra efikasnim sredstvom protiv eksploatacije dece dok kritičari tvrde da se radi o povratku u srednji vek. Reč je o zakonu koji reguliše dečiji rad u Boliviji. „Govorimo o zakonu koji je koristan za decu“, kaže Rodolfo Kale, poslanik vladajuće partije MAS. On je jedan od arhitekata kontroverznog zakona. „Konačno dobijaju socijalnu sigurnost na koju svi imaju pravo, ne samo odrasli. Zakon na razuman način reguliše da deca rade i zarađuju.“

Svako treće dete radi

Bolivija je najsiromašnija zemlja u Južnoj Americi. Prema vladi te zemlje, umesto da idu u školu, u zemlji radi oko 850.000 dece i mladih uzrasta između 5 i 17 godina. Skoro svako treće dete.

Hoze, čistač cipela iz La Paza, rano je morao da zarađuje za život. „Moj otac je umro pre pet godina. Ostala mi je samo majka. Video sam kako se mučila, a ipak sam ja bio muškarac u kući. Zato sam počeo da radim sa sedam godina.“

Novi zakon o radu dozvoljava izuzetke od minimalne radne dobi od 14 godina. Tako deca mogu da rade već od desete godine ako to roditelji dozvoljavaju i ako se s tim slaže ombudsman. Poslodavcima je zakonom propisano da obrate pažnju na zdravlje dece i da ih ne izrabljuju. Opasan rad u poljoprivredi ili rudniku je zabranjen.

Kinderarbeit in Bolivien
Ilegalno rade i manja deca - na ovoj fotografiji iz 1998. tada četvorogodišnji Hoel čisti cipele u LapazuFoto: picture-alliance/dpa

Najistaknutiji pristalica zakona je predsednik Evo Morales, koji je i sam morao da radi od ranog uzrasta: u pekari, u ciglani, prilikom žetve šećerne trske. „Ne treba toliko osuđivati dečiji rad. Vrlo često su to porodični razlozi koji decu primoravaju da rade, deca često ostaju siročad“, kaže Morales. „Ako im zvanično zabranimo da rade, jačamo ilegalni rad, gde ih često eksploatišu.“

Sindikalni vođa, 15-godišnjak

Donošenje zakon su, između ostalog, inicirala sama deca u Boliviji. Više od 10.000 maloletnih radnika je organizovano u takozvanim sindikatama dece. Poslednjih nekoliko meseci, oni su se glasno i žestoko borili za svoje pravo na rad, pravo kojim se upravo siromašnim porodicama obezbeđuje opstanak.

Rodrigo Medrano (15) je jedan od sindikalnih lidera iz La Pazu. On je zadovoljan novim zakonom o dečijem radu: „Ako se zakon bude sprovodio kao što smo zamislili, deca će biti zaštićena. Ne možete ih naterati da rade, ona to čine dobrovoljno. Čak ni njihovi roditelji ih ne mogu naterati da rade“, kaže Medrano za nemački javni servis ARD.

Symbolbild Kinderarbeit in Bolivien
A od 14. godine deca uiveliko rade u rudnikuFoto: Aizar Raldes/AFP/Getty Images

Međunarodna organizacije rada ILO, sumnja u to da će novi zakon sprečiti eksploataciju dece i oštro je kritikovala Boliviju. Ali, čak i u samoj zemlji ima onih koji odbacuju novi zakon. Ombudsman Rolando Vilena kaže da Bolivija novim zakonom krši međunarodne sporazume: „Čini se da je važna primena zakona, a ne zaštita dece. To je ozbiljan i potpuno neshvatljiv korak unazad u odnosu na važeća ljudska prava u svetu.“