1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Moskva uvjetno priznaje izbore u Ukrajini

Ivan Preobraženski29. oktobar 2014

Obećanje Sergeja Lavrova da će priznati rezultate izbora u Ukrajini ne može se uzeti zdravo za gotovo, smatra ruski politolog Ivan Preobraženski u gostujućem komentaru za Deutsche Welle.

https://p.dw.com/p/1Ddat
Foto: Reuters/Gleb Garanich

Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da su u Ukrajini održani izbori. Većina medija je to priopćenje krivo protumačila kao službeno priznanje rezultata izbora. Ali, izgleda da ruske vlasti upravo to ne namjeravaju učiniti. S takvim parlamentom se može surađivati - to je jedini stvarni signal koji je stigao iz Moskve. Kremlj ne daje jednoznačne izjave i time si ostavlja prostor za političke manevre.

Za Kremlj govori Ministarstvo vanjskih poslova

Najprije se javio zamjenik ministra vanjskih poslova Grigorij Karazin. U intervjuu za novinsku agenciju Interfax on je rekao: "Pričekat ćemo službene rezultate. Još postoje proturječne informacije. Ali, već sad je jasno da su se izbori održali unatoč više gruboj i prljavoj predizbornoj kampanji."

Stajalište ruskog ministarstva vanjskih poslova najbolje, međutim, odražavaju dvije izjave njegovog šefa Sergeja Lavrova. U prvoj on komentira već održane izbore za Vrhovno vijeće Ukrajine, a u drugoj predstojeće izbore za parlamente takozvanih "Narodnih Republika Luganska i Donjecka".

"Očito su se izbori održali, iako ne na cijelom teritoriju Ukrajine. Mislim da ćemo te rezultate priznati. Nama je važno da u Ukrajini konačno postoji državna vlast u kojoj se bore jedni protiv drugih, koja Ukrajinu ne vuče sad na stranu Zapada, sad na stranu Istoka, nego se bavi stvarnim problemima te zemlje i razmišlja o tomu, kako može osigurati jedinstvo zemlje", kaže Lavrov u jednom intervjuu za televizijsku postaju Life News.

Istovremeno je Lavrov spreman već sad priznati izbore parlamenata i izvršnih vlasti u takozvanim "Narodnim Republikama Lugansku i Donjecku", iako se oni još nisu održali. "Mi smatramo da je to jedan od najvažnijih dijelova Sporazuma iz Minska. Mi očekujemo da se izbori održe kako je dogovoreno i mi ćemo, naravno, priznati rezultate", kaže samouvjereno ruski ministar vanjskih poslova.

Cijena za primirje u "plinskom ratu"

Zaključak je očit: Rusija želi ukrajinske državne institucije tek djelomice smatrati legalnima što je duže moguće i suprotstaviti im "Narodnu Republiku Lugansk i Donjeck". To ostavlja slobodne ruke Moskvi u regijama Lugansku i Donjecku. Takva metoda je već primijenjena u odnosu prema Petru Porošenku, koji u istim propagandističkim vijestima ruske televizije može biti nazivan i kao "šef kijevske hunte" i kao "predsjednik Ukrajine".

Ne može se isključiti da Kremlj smatra uspješno provedene izbore pretpostavkom da će Europska unija platiti ukrajinske dugove za zemni plin kojeg je dobila iz Rusije. U tom slučaju će Moskva voditi veoma "meku" politiku prema novom parlamentu i budućoj vladi Ukrajine - bez obzira tko je bude vodio, sve dok se ne uspije postići sporazum o isporuci plina između Ukrajine, Rusije i Europske unije.

Zima bi na istoku Ukrajine mogla biti "vruća"

Teško je predvidjeti, što će se dogoditi nakon potpisivanja tog sporazuma. Sa izbijanjem zime će teško gospodarsko stanje u Ukrajini omogućiti Kremlju da se poigrava sa članovima buduće koalicije vlade u Kijevu. Jasno je da se u Kremlju nitko ne želi odreći "Narodne Republike Lugansk i Donjeck", što je naglasio i ruski ministar Lavrov. Usprkos pozitivnih očekivanja mnogih promatrača, stanje na istoku Ukrajine se još uvijek može drastično pogoršati.

Dapače, nije isključeno niti da izbiju borbe i to punom žestinom. Činjenica da vlastodršci u samoproglašenoj državi na istoku Ukrajine više ne govore o neizbježnom nedostatku goriva i hrane ove zime nipošto ne znači da su se ti problemi riješili sami od sebe. Humanitarna pomoć iz Rusije nedvosmisleno nije dovoljna da bi se prehranilo i ono malo stanovništva Donjecka i Luganska koje je još ostalo u svojim kućama. Ali postoje resursi u susjednim regijama koji su pod nadzorom vlade u Kijevu i ta proruska "Narodna Republika" bi mogla pokušati doći do njih.

Da li je Putinova riječ zakon?

Hoće li se to dogoditi? Još je teško to predvidjeti. Prije bi se moglo reći: "Pričekajmo na izjavu Vladimira Putina." Jer kad bi ruski predsjednik osobno priznao ishode izbora za ukrajinski parlament, moglo bi se pretpostaviti da je prihvaćena politika Moskve za normalizaciju odnosa s Kijevom.

Ali kriza u Ukrajini je pokazala da se danas u Rusiji čak niti izjava predsjednika više ne može uzeti kao nešto konačno. Nju svakog trenutka može "ispraviti" ili sam predsjednik Putin, ili njegova služba za javnost, ovisno o tome što se u tom trenutku Kremlju čini da mu donosi više koristi. To pak može biti potpuno priznanje nove ukrajinske vlade, ali i potpuno suprotno od toga, spremnost da se podrži "Narodna Republika Lugansk i Donjeck" kad ove zime opet izbiju punom žestinom borbe na istoku Ukrajine.

Ivan Preobrazhensky Experte aus Russland
Ivan PreobraženskiFoto: privat

Autor komentara je Ivan Preobraženski, politolog i koordinator projekta "Moskovski Polit-klub". Stalni je član njemačko-ruskog foruma "Petersburški dijalog" kao i rusko-poljske udruge za raspravu među stručnjacima "PL-RU".