1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Može li umjetnost u bitku s politikom?

Bilo da omotavaju Reichstag kao Christo ili prosvjeduju u crkvi kao Pussy Riots, umjetnici često koriste javnu pozornicu za izražavanje političke kritike. Ruska umjetnička skupina Voina napada rusku vladu.

WANTED - natpis od šest velikih slova stoji pod portretom žene sa šiškama na čelu. Njezine oči su umorne, tužne. To je Natalija Sokol. Ona je ruska aktivistkinja i već dvije godine sjedi u zatvoru. Osuđena je na ukupno 10 godina zatvorske kazne. Pred sud u Rusiji je izvedena zbog posjeda droga, ali njezini prijatelji su sigurni da je zapravo stavljena iza rešetaka zbog kritike Kremlja.

"Podmetnuli su joj heroin, ona nije imala veze s drogom", kaže Yana Sarna. I ona pripada umjetničkoj skupini Voina. Sokol je bila jedna od suosnivačica grupe utemeljene 2005. Provokativnom uličnom umjetnošću Voina otada napada ruski državni aparat moći. Zbog toga njezini članovi u svojoj domovini bivaju proganjani kao kriminalci.

Voina podržava i političke zatvorenike. Trenutno skupina putuje po cijelome svijetu i postavlja ogromne potjernice. Jedan od plakata s fotografijom Sokolove vješaju i na 132 metra visoki toranj crkve "Michel", zaštitni znak grada Hamburga.

Akcijom "Voina Wanted" žele senzibilizirati javnost za slučajeve političkih zatvorenika. Yana Sarna je i sama umjetnica i aktivistkinja. "Time što slučajeve iznosimo u javnost pomažemo zatvorenicima", kaže Sarna. Da je to tako, tvrdi ona, dokazao je i proces članicama punk-benda Pussy Riots: "Bez velike pozornosti medija bi presude sigurno bile oštrije."

Punkerice protiv Putina

Umjetnici sve češće koriste javnost da bi ukazali na svoje teme. Nema jasne granice između umjetnosti i aktivizma. "Streetart je zadnjih godina privukao veliku pozornost", upućuje Anna-Lena Wenzel. Ona predaje na Fakultetu za likovnu umjetnost u Hamburgu i istražuje u okviru projekta "Urbane intervencije" razvoj ovog umjetničkog izričaja. Pojam intervencije po prvi put je u umjetnosti upotrebila početkom 1990-ih bečka umjetnička skupina Wochenklausur. "Umjetnost ovdje napušta galerije i pokazuje se u javnom prostoru", objašnjava Wenzel. Paleta motivacije i ambicija je pritom vrlo široka. Ni o efektu umjetničkih intervencija se ne može govoriti paušalno.

Internet je njihova galerija

"Mi želimo ohrabriti i druge umjetnike da se angažiraju u akcijama za zaštitu ljudskih prava i podršku političkim zatvorenicima", kaže Aleksej Plutser-Sarno, inicijator akcije "Voina Wanted". Sve akcije skupine su dokumentirane u video-zapisima i na fotografijama koje se mogu vidjeti na internetu. "Internet je naša galerija", upućuje Plutser-Sarno. A ona očito ima puno posjetitelja. Ne događa se rijetko da na blog ovoga aktivista klikne milijun ljudi. Tisuće komentiraju akcije Voine. Do sada su, kaže Plutser-Sarno, svi komentari bili pozitivni i u njima je iskazivana podrška skupini. Za umjetnike Voine to je jasan signal da se nešto u ruskom društvu ipak mijenja.

U svojoj domovini ne mogu tako opušteno izvoditi svoju intervenciju kao u Hamburgu. U njemačkoj metropoli na Labi nikome ne smetaju miroljubivi aktivsti koji usred bijela dana vješaju plakat na crkveni toranj. U Rusiji su članovi Voine često prisiljeni svoje akcije izvršavati pod okriljem mraka. Tako je bilo i 14. lipnja 2010.

Penis za tajnu službu

Intervencija Voine u St. Petersburgu

Intervencija Voine u St. Petersburgu

Skupina je oslikala ogroman falus na željezničkom mostu Liteiny u Sankt Petersburgu. "Imali smo za to 23 sekunde", priča Sarna. Čim su umjetnici počeli svoju akciju "naoružani" kantama s bojom, odmah su za njima potrčali pripadnici snaga sigurnosti. Na mostu je tako osvanuo penis dug 65 metara usmjeren prema ruskoj tajnoj službi čije je sjedište točno preko puta mosta. "Fuck you"- glasila je nedvosmislena poruka.

"Jednoga od nas je policija tijekom akcije ulovila, pretukla i strpala u zatvor", kaže Sarna. I njezini roditelji su se brinuli za nju, ali ipak imaju razumijevanja za angažman svoje kćeri. Ona sama se ne boji. Aleksej Plutser-Sarno dodaje da je strah ljudi najveći problem u Rusiji. Zahvaljujući njihovom strahu, zaključuje, režim ima moć nad ljudima.

DW.DE

Audios and videos on the topic