1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Mito, utaje i pronevjere u njemačkim poduzećima

Rolf Wenkel/Klaus Ulrich/Snježana Kobešćak19. prosinca 2012

Siemens, ThyssenKrupp, Deutsche Bank - u zadnje se vrijeme gomilaju izvješća o neetičkom ponašanju njemačkih tvrtki. Stručnjaci za gospodarsku etiku poručuju: čestitost ima najdulje trajanje.

https://p.dw.com/p/174VB
A man giving money. Corruption. Foto: LEHTIKUVA / Mikko Stig +++(c) dpa - Report+++
Symbolbild KorruptionFoto: picture-alliance/dpa

Utaja poreza, pranje novca, pronevjera... popis grijeha za koje se sumnjiči Deutsche Banku i jednog od njezinih šefova Jürgena Fitschena je dugačak. Još nije ništa dokazano, ali šteta je već ogromna, pogotovo jer ugled ove najveće novčarske ustanove u Njemačkoj već dulje vrijeme kvare afere i skandali kao što su manipulacija LIBOR-ovim kamatnim stopama ili proces koji je protiv Deutsche Banke poveo pokojni medijski mogul Leo Kirch.

U kojoj je mjeri ovoj banci ukaljan ugled teško je odrediti. To se neće moći ustanoviti još ni kad se budu zbrajali rezultati sljedećeg tromjesečja. Svejedno, Josef Wieland s Instituta za upravljanje vrijednostima pri Visokoj školi u Konstanzu je uvjeren: "Onaj tko trajno kalja svoj ugled, taj sebe samog uklanja s tržišta." To se ne mora obavezno odmah odraziti na vrijednost dionica, kaže Wieland, ali se primjećuje na pitanjima: koliko se može privući zaposlenika ili kako se prema svemu odnose klijenti. Postoji tu cijeli niz aspekata i nije slučajno da tvrtke ulažu jako puno truda oko izgradnje i održavanja svoje reputacije.

Hessen/ Die beiden Co-Vorstandsvorsitzenden der Deutschen Bank AG, Juergen Fitschen (l.) und Anshu Jain, unterhalten sich am Dienstag (11.09.12) in Frankfurt am Main bei einer Pressekonferenz zur strategischen Ausrichtung des Unternehmens. Die Deutsche Bank will kuenftig noch eine Eigenkapitalrendite von mindestens zwoelf Prozent erzielen. Das neue Renditeziel ist Teil der Strategie mit dem Titel "2015+", die die neue Vorstandsspitze aus Anshu Jain und Juergen Fitschen am Dienstag in Frankfurt am Main bekanntgab. (zu dapd-Text) Foto: Thomas Lohnes/dapd.
Supredsjednici Upravnog odbora Deutsche Banke Jürgen Fitschen (lijevo) i Anshu Jain.Foto: dapd

Seks i zločin

No čini se da nisu daleko otišle u tomu, jer brojna velika imena njemačke gospodarske elite već su se našla na nišanu istražitelja. Kod Thyssen-Kruppa radilo se o kartelskom dogovaranju oko željezničkih tračnica, pokretnih stepenica i dizala. Proizvođač autobusa i kamiona MAN podmićivao je u mnogim zemljama osobe koje su donosile odluke o narudžbama i to u milijunskim iznosima, kako bi sklapao poslove s javnim i privatnim tvrtkama. Kod proizvođača automobila Daimlera istražitelji su otkrili slučajeve podmićivanja u najmanje 22 zemlje. Volkswagen je članove zaposleničkih vijeća udobrovoljavao skupim poklonima, luksuznim putovanjima i seksualnim orgijama. A u osiguravajućem koncernu Ergu, kako je javnost bombastično doznala iz medija, posebno uspješne predstavnike nagrađivalo se putovanjima za zabavu.

Iz svega se toga da zaključiti da osjećaj za rad u skladu s pravilima, odnosno poštivanje zakonskih regulativa, čini se, još nisu u potpunosti prihvaćeni u njemačkim poduzećima. S time se međutim ne slaže Christoph Lütge s Katedre za gospodarsku etiku Tehničkog Sveučilišta u Münchenu. "Osjećaj za rad u skladu s pravilima je sigurno tu", tvrdi Lütge. "To prije svega znači samo da se treba ponašati prema pravilima, slijediti zakone. Većina velikih poduzeća je tu poduzela prilične napore, puno su investirali, izgradili velike odjele koji se time bave."

Traže se uzori

Rad u skladu s pravilima je dobra stvar, slaže se i Josef Wieland , ali slijepo držanje uz zakonske regulative nije dovoljno: "Radi se o usklađenosti s pravilima i o integritetu. A integritet, tu se misli na ponašanje pri vođenju, pri davanju primjera, tu se misli na takozvani "ton kojeg daje sam vrh". Dakle kako se zapravo komunicira skroz gore", kaže Wieland. "Bez angažiranog vodstva s integritetom neki sustav u kojem se tek poštuju pravila ne može biti djelotvoran, pa će tako i dalje svako malo dolaziti do ovih odstupanja u ponašanju."

Luksuzni veliki brod za turističko krstarenje u jednoj luci na sjeveru Njemačke
Luksuzna putovanja jedan su od oblika podmićivanja koji koriste njemačke tvrtke da bi na svoju stranu pridobile članove zaposleničkih vijeća.Foto: picture alliance/ZB

Ime "Siemens" postalo je simbolom najvećeg skandala s podmićivanjem u njemačkom gospodarstvu ikad. 2006. istražitelji su naišli na sumnjive isplate vrijedne ukupno 1,3 milijarde eura. Posljedica svega su bile oštre kazne: Siemens je SAD-u i njemačkom pravosuđu isplatio 1,2 milijarde eura i još najmanje toliko da bi se raščistilo činjenično stanje.

Čista posla

"Najkasnije nakon afere sa Siemensom znamo da nepostupanje u skladu s pravilima nije jeftino, već da može biti jako skupo", kaže Wieland. Čak i kad se količina štete po ugled teško može odrediti, ona dioničarima ne može biti nebitna: "Čak vjerujem da je prije obrnuto, da vlasnici, koji ozbiljno shvaćaju svoje interese, da oni moraju biti ti koji ustraju na tomu da se poduzeće pridržava pravila."

Ono u čemu se gotovo svi stručnjaci za gospodarsku etiku slažu je da se dugoročno isplate samo čisti poslovi, ili drugim riječima: čestitost ima najdulje trajanje. "I to najbolje funkcionira", zaključujue Christoph Lütge s Katedre za gospodarsku etiku Tehničkog sveučilišta u Münchenu. "Kad postoji konkurencija koja dobro funkcionira, u kojoj i potrošači imaju riječ, tada se pomaže i moralu ali i gospodarskom uspjehu."