1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Mirovni pokret bi da probudi rusku javnost

Andrej Kalić / za21. septembar 2014.

Za 21. septembar su u Moskvi i drugim velikim ruskim gradovima zakazani "mirovni marševi". Po prvi put nakon šest meseci opozicija u Rusiji želi da protestuje protiv politike Kremlja u Ukrajini i Putinove propagande.

https://p.dw.com/p/1DGNL
Friedensdemonstration in Moskau 15. März 2014
Foto: DW/K.Kaminski

Poslednjih meseci ruska opozicija bila je više ili manje nevidljiva. U martu ove godine je više desetina hiljada ljudi širom zemlje izašlo na ulice protestujući protiv tzv. "referenduma" na Krimu i protiv pripajanja tog ukrajinskog poluostrva Rusiji. Njihov moto je tada glasio "Ruke dalje od Krima!".

Ali to ne bi trebalo da navede na pogrešne zaključke: poslednja istraživanja javnog mnjenja pokazuju kako velika većina građana Rusije i dalje podržava politiku Kremlja prema Ukrajini. Glasovi onih koji smatraju kako politika Moskve šteti ne samo Ukrajini, već i samoj Rusiji, u javnosti se jedva mogu čuti.

Pasivnost i propaganda

Prema navodima "Levada centra", nezavisnog instituta za istraživanje javnosti, 80 odsto ljudi u Rusiji nikako ne bi učestvovalo u masovnim demonstracijama, čak niti kada bi se one održavale pred kućnim pragom. Aktivisti za zaštitu ljudskih prava i opozicija smatraju kako razlog tome leži u "uspešnoj borbi" države protiv bilo kakvog protestnog pokreta. Agresivna propaganda Kremlja, jedan je od političkih uspeha predsednika Vladimira Putina, smatraju kritičari.

Russland Moskau Flashmob Weisser Ring
Foto: DW

"Narod varaju. U vezi sa sukobom u Ukrajini zemlji se nameće militaristička histerija", kaže u razgovoru za DW ruski opozicioni političar Boris Nemcov. Uz to je na delu i izvesna "fašizacija" javnog mnjenja. "Protiv političkih aktivista i onih koji drugačije misle primenjuju se odvratne metode progona i vodi se kampanja laži. Optužuju se za sve i svašta, proglašavaju ih izdajicama domovine", kaže Nemcov.

Nedovoljno razvijeno civilno društvo

Sergej Smirnov, urednik internet stranice "Ljudska prava u Rusiji", smatra kako je civilno društvo u Rusiji slabo i nedovoljno razvijeno. To je prema njegovom mišljenju glavni razlog tome, što u zemlji gotovo da i nema masovnih protesta protiv politike vlade. "Mi ni u 21. veku nemamo stvarnu mogućnost uticaja na donošenje odluka od kojih zavisi ne samo naša lična sudbina, već i sudbina našeg društva i cele zemlje", kaže Smirnov u razgovoru za DV. "Gde je naše civilno društvo koje bi se pobunilo čim se pojavi i naznaka ugroženosti ljudskih prava, a pogotovo kada ljudi umiru?", pita se razočarano Smirnov..

On naglašava kako se ne radi o nezainteresovanosti za pomenute teme, već je pre razlog u "velikom pritisku kojem su nevladine organizacije izložene u Rusiji". "Njih pokušavaju da predstave kao petu kolonu i kao agente inostranih sila. Čak se tako označava i organizacija majki vojnika", kaže Smirnov . Prema njegovom mišljenju, na taj način Rusima želi da se pošalje poruka, kako je besmisleno i štetno javno izražavati svoje kritičko mišljenje.

Avganistan kao poređenje

Ruski opozicioni političar Vladimir Rižkov smatra kako je protestni pokret u Rusiji suviše slab jer većina ljudi uopšte ne vidi razloga za potragom za objektivnim informacijama. "Rusi su unazad godinu dana izloženi veoma jakoj medijskoj propagandi i većina je sklona da joj veruje."

Russland Demonstration gegen Zensur 13.4.2014
Foto: DW/A. Khan

Na pitanje, šta bi se moralo dogoditi kako bi se pogled ruske javnosti na sukob u Ukrajini promenio, Rižkov odgovara koristeći jednu istorijsko poređenje: "Dobro se sećam rata u Avganistanu koji je trajao deset godina. U početku on nije izazivao nemir među građanima Sovjetskog Saveza. Do gubitka poverenja u sovjetsko vođstvo došlo je tek kada su u zemlju počeli masovno da stižu mrtvački kovčezi sa sovjetskim vojnicima i kada su time bile pogođene hiljade porodica širom zemlje."

Ekonomske posledice

Danas je naravno drugačije, takvog rata u Ukrajini nema. Ali jedan od faktora koji bi eventualno mogli voditi ka smanjenju podrške Putinovoj politici naspram Ukrajine jeste privreda, smatra Rižkov. "Koliku cenu će Rusija morati da plati zbog svoje ant-iukrajinske politike videćemo vremenom. Ljudi će početi da shvataju tek kada se suoče sa ekonomskim problemima poput pada vrednosti rublje, povećanja nezaposlenosti, rasta cena i nestašice prehrambenih proizvoda."

Boris Nemcov je uveren kako će se situacija početi da se menja tek kada ljudi u Rusiji počnu da dobijaju prave informacije. "Na istoku Ukrajine nije građanski rat već se tamo Rusija bori protiv Ukrajine. Ruskim građanima bi trebalo pokazati brojne dokaze koji potvrđuju, da na Istoku Ukrajine ratuju ruski vojnici. Kada bi javnost dobila objektivne informacije o tom ratu, antiratni pokret bi znatno ojačao", smatra Nemcov.