Miroslav Bralo osuđen na 20 godina zatvora
7. prosinca 2005
Miroslav Bralo, koji je 1993. godine bio pripadnik posebne postrojbe HVO-a «Đokeri» u srpnju ove godine priznao je krivnju po svih osam točaka izmijenjene optužnice za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja. Osuđen je zbog progona na političkoj, vjerskoj ili rasnoj osnovi, kao i zbog sudjelovanja u napadu HVO-a na selo Ahmiće kod Viteza 16.travnja 1993. godine, u kojem je ubijeno 116 bošnjačkih civila, a selo je porušeno i spaljeno.
Po drugoj točki optužnice osuđen je za ubojstvo tri zarobljena Bošnajka u selu Kratine u travnju 1993. godine, a po točkama od 3. do 6. za višednevno okrutno silovanje i zlostavlljanje jedne zarobljene Bošnjakinje u području sela Nadioci kod Viteza, što je Vijeće ocijenilo «krajnje izopaćenim zločinom».
Prema posljednje dvije točke optužnice osuđen je za protupravno zatvaranje i nehumano postupanje prema bošnjačkim civilima u selu Kratine u svibnju 1993. godine, gdje je zatočenike tjerao da kopaju rovove, koristio ih kao živi štit i prisiljavao ih na prakticiranje katoličkih vjerskih obreda.
Iako je sudac Iain Bonomy istaknuo kako su kaznena djela za koje je Bralo proglašen krivim izrazito teška i okrutna, Vijeće je kao olakotne oklnosti prihvatilo Bralino «iskreno priznanje osobne odgovornosti» te istaklo kako ono daje znatno veći doprinos pomirbi zajednica u BiH od presuda nakon suđenja u kojima su optuženi negirali krivnju. Stoga mu je Vijeće umjesto najmanje 25 godina zatvora izreklo kaznu od 20 godina.
U presudi su istaknuti i Bralovi dokazi o kajanju, usmene i pisane izjave, zatim doprinos u otkrivanju lokacija na kojima su ekshumirane žrtve zločina i doprinos za razminiranje područja ratnih sukoba.
Brali će se u kaznu uračunati vrijeme provedeno u pritvoru od 12. studenog 2004. godine, u kojem će ostati dok se ne dovrše pripreme za njegovo prebacivanje u zemlju gdje će izdržavati kaznu. Bralo je prvi Hrvat iz BiH optužen od Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu koji je priznao krivnju, a nakon njega to je u listopadu ove godine učinio i Ivica Rajić, ratni zapovjednik HVO-a u Kiseljaku.