"Ministarstvo boli" D. Ugrešić

Osim što i dalje piše nove književne tekstove i u redovitim razmacima objavljuje nove romane i eseje, Dubravka se Ugrešić, kao i ranije, bavi teorijom književnosti. Kao gostujući profesor još od konca osamdesetih predaje književnost na nizu sveučilišta u Sjedinjenim Državama, na Sveučilištu u Amsterdamu, gdje i živi od sredine devedesetih. Trenutno se nalaziu Berlinu gdje predaje na tamošnjem Slobodnom sveučilištu. Njeni književni seminari nisu nikakav "uredan kurs" iz književne povijesti ili teorije, nego se tu više radi o esejizaciji na temu književnosti.

Bivši i sadašnji život

Dubravka Ugrešić se za vrijeme svog rada u Institutu za teoriju književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od 1974. do 1993. najviše bavila ruskom avangardnom književnošću, no to je bilo, kako ona sama kaže, u njenom "bivšem životu". U ovom sadašnjem, živi kao pisac-slobodnjak koji opstaje na europskom i američkom tržištu.
Iako već preko deset godina živi i radi u inozemstvu, i dalje piše na hrvatskom jeziku. Za književnike je jezik primarni "materijal". U njezinom romanu "Ministrastvo boli " tematizira se, između ostalog, upravo pitanje jezika – kako se mijenja odnos prema jeziku kada se tako dugo živi izvan njegovog prirodnog okruženja, odnosno sredine u kojoj se taj jezik govori.

Priznata u svijetu

Recepcija romana i esejistike Dubravke Ugrešić u svijetu – u američkoj i europskoj književnoj sredini – izuzetno je pozitivna. O tome svjedoče blistave kritike u vodećim književnim časopisima, kao i brojne ugledne nagrade koje je posljednjih godina primila za svoj rad. Neke od njezinih knjiga posljednjih su godina najprije izišle na stranim jezicima, prije svih na engleskom, njemačkom i nizozemskom, a tek su se naknadno pojavile na hrvatskom književnom tržištu.
Prije četiri godine zagrebačka je izdavačka kuća Konzor objavila osam knjiga izabranih proza : "Poza za prozu", "Štefica Cvek u raljama života", "Život je bajka", "Američki fikcionar", "Forsiranje romana reke", "Kultura laži", "Muzej bezuvjetne predaje" i "Zabranjeno čitanje".
Od njenog odlaska iz Hrvatske recepcija njezine književnosti u hrvatskoj se kulturnoj javnosti promijenila, kaže direktor Konzora, gospodin Milan Šarac i naglašava kako je prijam njezinih djela intenzivan, ali ne i masovan.