Intervju s Nevenom Mimicom

Deutsche Welle: Europska unija je 2015. proglasila "Europskom godinom za razvoj", čiji će početak biti svečano obilježen ovoga petka (9.1.) u Rigi. Koji je smisao te Europske godine?

Neven Mimica: 2015. je važna godina za sve koji žive i rade na području razvojne pomoći. Jer, ove godine će biti utvrđeni novi razvojni ciljevi Ujedinjenih naroda. U ovoj godini bi trebali biti prihvaćeni novi ciljevi za zaštitu klime i ove godine bi na međunarodnom planu trebalo biti dogovoreno novo globalno partnerstvo za financiranje i organizaciju razvojne pomoći. No najvažnije je to da ova godina ne bude vrlo važna samo za ljude koji rade na području razvojne pomoći nego za sve ljude u Europi i svijetu.

Dakle, mi želimo poboljšati svijest ljudi za poveznice i značenje razvojne politike. Želimo veće priznanje za razvojnu politiku. Optimističan sam, jer je podrška razvojnoj politici u Europi velika. Prema ispitivanjima javnog mnijenja, oko 80 posto Europljana je za vodeću ulogu Europe kao najvećeg donatora razvojne pomoći. Više od 60 posto njih čak su za to da se izdaci povećaju. I to u doba vlastite gospodarske krize.

Takozvani Milenijski razvojni ciljevi Ujedinjenih naroda trebali bi služiti u borbi protiv siromaštva i gladi. Istječe rok za ostvarenje ciljeva utvrđenih 2000. godine, kojima se željelo postići smanjenje siromaštva za 50 posto. Kako bi prema Vašem mišljenju trebali izgledati novi Milenijski ciljevi koji bi trebali biti definirani krajem ove godine?

Novi ciljevi ne mogu biti samo nastavak starih. Ne radi se o običnom svođenju bilanci o tome što sve nije postignuto. Radi se o puno toga više. Trebamo opsežan pristup cijeloj paleti razvojne politike s dugoročnim ciljevima. Socijalna, gospodarska i ekološka pitanja moraju biti tretirana kao cjelina, i to širom svijeta, univerzalno. To znači, sve države moraju ugraditi te ciljeve u svoje nacionalne politike. I razvijene industrijske države morat će ostvariti određene ciljeve.

Sve države moraju snositi svoj udio u razvojnoj politici. Financijska i druga opterećenja moraju biti podijeljena na sve sudionike procesa, pa i među državama na pragu industrijalizacije. Tako bi prema mišljenju EU-a trebalo funkcionirati novo partnerstvo u suradnji na području razvojne politike.

"Slobodna trgovina ne smije ugroziti razvoj"

Hoćete li svoje napore usredotočiti na zemlje iz kojih u Europu dolazi većina izbjeglica i tražitelja azila?

Kod migracija se ne može raditi samo o sigurnosnim pitanjima ili o tome kako se najbolje može podići zidove na granicama Europe. Radi se o tome da se u zemljama u razvoju sruše zidovi koji tamo ljude sprječavaju kod sudjelovanja u gospodarskom i socijalnom životu. Naša razvojna politika će se dakle više baviti time kako suzbiti uzroke migracija u zemljama podrijetla. Ne radi se o globalnim teoretskim konceptima, nego o konkretnim problemima.

Vaši prethodnici na dužnosti povjerenika za razvoj godinama su pokušavali dogovoriti sporazume o partnerstvu ili slobodnoj trgovini s najsiromašnijim zemljama Afrike, Azije, Kariba ili Tihog oceana. Hoće li se ti pregovori nastaviti? Često se čuju kritike da ti sporazumi nisu posebno pogodni za slabo razvijene zemlje.

Sporazumi o gospodarskom partnerstvu, koje se može nazvati i nekom vrstom sporazuma o slobodnoj trgovini, s AKP-državama (Afrika, Karibi i Pacifik) ili cijelim regijama dio su naših intenzivnih odnosa nakon sporazuma iz Cotonoua, koji su EU i AKP sklopili 2000. godine radi olakšanja trgovine. Priznajem da pregovori već vrlo dugo traju. Ali vidljiv je jasan napredak. Primjerice, u prosincu su članice EU-a prihvatile sporazum sa Zapadnom Afrikom, s ekonomskom zajednicom tih država ECOWAS. Sada čekamo na pristanak Afrikanaca.

Kod slobodne trgovine i ukidanja carina i drugih prepreka radi se uvijek o tome da se uzmu u obzir razlike u stupnju razvoja industrije i poljoprivrede. Tako bi trebao biti spriječen potpuno slobodan plasman europskih poljoprivrednih proizvoda na tržišta naših afričkih partnera, kako ne bi bili uništeni struktura i potencijal tih tržišta. To shvaćamo vrlo ozbiljno.

Zato smo dogovorili asimetrično ukidanje carina. Prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) sustavi mogu biti asimetrični, ali ne jednostrani. Mi bismo vrlo rado intenzivirali dijalog s državama partnerima kako bismo spriječili da slobodna trgovina ponovo uništi dio njihovih razvojnih napora. Zato želimo brzo dogovoriti sporazum koji će naslijediti onaj iz Cotonoua. To bi uzelo u obzir utjecaje slobodne trgovine na razvoj. Ja sam spreman za tu raspravu. Mi želimo partnerske sporazume koji će od trgovine napraviti motor razvoja u partnerskim regijama.

Neven Mimica (61) je od studenoga prošle godine europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj. Do tada je (od ulaska Hrvatske u EU 2013.) obavljao dužnost europskog povjerenika za zaštitu potrošača.