1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Migranti - uspješni poduzetnici u Njemačkoj

Teresa Tropf/ dpa / Belma Šestić28. septembar 2014

O poduzetnicima stranog porijekala u Njemačkoj postoje predrasude. Jedna studija opovrgava brojne klišee ali također navodi da novi poduzetnici nailaze i na brojne probleme.

https://p.dw.com/p/1DKx1
Bildergalerie Anuga Lebensmittelmesse 2013 Überangebot Lebensmittel
Foto: picture alliance/chromorange

Jedna studija izrađena po nalogu Fondacije Friedrich-Ebert (FES) je pokazala da firme koje su osnovali stranci nisu nastale samo iz nužde. Ekonomska korist od preduzeća migranata rastu. Oko tri četvrtine miliona samostalnih poduzetnika stranog porijekla u Njemačkoj stvaraju veliki broj radnih mjesta - 2,2 miliona, procjenjuje studija.

Halal Essen
Konkurecnija u Njemačkoj kada je riječ o prodaji dönera je jako velikaFoto: aquariagirl1970 - Fotolia.com

"Preduzeća koja su oformirili migranti se većim dijelom podcjenjuju", bilansira René Leicht sa Univerziteta u Mannheimu. On je koautor studije i u više navrata je anketirao nekoliko hiljada poduzetnika iz raznih zemalja porijekla.

Broj migranata koji su se poslovno osamostalili se od 1990-tih godina skoro utrostručio. Svaki šesti poduzetnik u Njemačkog je u međuvremenu stranog porijekla - većinom iz Poljske i Turske. "Kada ne bi postojala preduzeća koja su oformila migranti, u nekim mjestima bi bilo problema sa opskrbom", piše u jednom izvještaju i njemačko Ministarstvo za ekonomiju.

Veća obrazovanost

Migranti međutim ne otvaraju samo kioske i supermarkete. Oni su sve obrazovaniji i stoga ih je sva manje u sektoru pružanja "jednostavnih usluga." Svaki četvrti poduzetnik stranog porijekla svoj obrt u međuvremenu ostvaruje pružajući stručne i "moderne " usluge. Inžinjeri, arhitekti, prevodioci, kulturni radnici, ali i osobe koje rade u medijima igraju važnu ulogu, kaže Leicht . Oblasti kao što su "gastronomija i trgovina" predstavljaju još samo trećinu od ukupnog poduzetništva migranata, navodi se u studiji.

Leicht kaže da je jedan od razloga za to činjenica da na tržištu raznovrsnost ponude sve više dobija na značaju. Skoro da više nema "rezervisanih" područja: picerije tako sve više otvaraju istočni Evropljani, konkurencija prodavnica u kojima se prodaje dönner (kebab) je ogromna. Stoga je sve važnije specifično "etničko znanje", kao što je naprimjer poznavanje jezika ili praktično iskustvo o domaćim tržištima, što mnoge dovodi na neobične poslovne ideje, navodi KfW-banka u jednom izvještaju iz augusta.

Problemi s novcem

Postoje međutim i problemi. Broj migranati koji imaju problema sa finansiranjem svoje poslovne ideje se prema izvještaju, 2013. u odnosu na godinu prije toga smanjio za 25 odsto. Ali migranti, ako se uzme njemački prosjek, imaju češće finansijske poteškoće. I postotak onih koji odustanu od započetog biznisa je veći - 39 odsto (prosjek 30 odsto). Razlog je često i taj da u međuvremenu dobiju atraktivniju ponudu za posao.

Indische Studenten auf dem Weg nach Deutschland Archivbild 2012
Migranti koji se poslovno osamostaljuju su sve obrazovanijiFoto: picture-alliance/dpa

U izvještaju se također navodi da je faktor koji utiče na odustajanje od započetog biznisa i taj da migranti još kao vrlo mladi i često nezaposleni, započinju sa svojim samostalnim biznisom.

Studija FES pobija još jedan kliše, naime da firme migranata preživljavaju samo zahvaljujući spremnosti na samoiskorištavanje i neplaćeni rad koji obavljaju članovi porodice. To nije "tipično za migrante. Isto tako se ponašaju i domaća preduzeća koja posluju u branšama u kojima je jaka konkurencija," navodi se u studiji.