Njemački udžbenici: migracija kao problem
19. mart 2015"Pluralizam kao nešto što je posve normalno - takva teza u njemačkim udžbenicima je prije izuzetak nego pravilo", kaže voditeljica studije "Migracija i integracija" Inga Niehaus. "Migracija se u knjigama istorije i poznavanja društva, a dijelom i u udžbenicima geografije primarno predstavlja kao konfliktna i krizna", rečeno je tokom predstavljanja studije u Berlinu.
Institut Georg-Eckert je skupa sa Centrom za obrazovanje i integraciju pri fondaciji Univerzitet Hildesheim testirao aktuelne udžbenike za deveti i deseti razred, koji se koriste u Bavarskoj, Berlinu, Brandenburgu, Sjevernoj Rajni-Vestfaliji i Saksoniji. U prvom redu bile su to knjige istorije, geografije i sociologije iz 2013. i 2014. godine.
"Stranci" versus "Nijemci"
Mnogi radni zadaci u knjigama su postavljeni iz perspektive dominantnog društva, kaže Niehaus. Tako se u jednom udžbeniku iz Bavarske postavlja pitanje: "Kakva su tvoja iskustva sa strancima?" U drugoj knjizi se učenicima postavlja pitanje: "Da li je multikulturalno društvo prokletstvo ili blagoslov?" "To je realnost za današnje učenike", kaže voditeljica Inga Niehaus.
Često se, dodaje ona, upotrebljavaju neprecizne formulacije i koriste pojmovi poput: "stranci", "migranti". U skoro svim pregledanim knjigama se pod pojmom "Nijemci" podrazumijevaju ljudi koji nemaju strano porijeklo, kaže se u studiji. S druge strane se migranti često predstavljaju kao ljudi od kojih se očekuje da se prilagode njemačkom društvu.
Trećina učenika ima strano porijeklo
Opunomoćenica za integraciju njemačke vlade Aydan Özoguz (SPD) ukazala je na činjenicu da trećina učenika u Njemačkoj ima migrantsku pozadinu i da su preko 80 posto njih Nijemci, dakle da imaju njemačko državljanstvo. Klišei ili diskriminirajuće rečenice nemaju šta da traže u školskim udžbenicima. "Ohrabrujući rezultat studije je da se u knjigama sociologije eksplicitno navodi da je Njemačka useljenička zemlja", kaže Aydan Özoguz. Njena prethodnica Maria Böhmer (CDU) dala je nalog za izradu takve jedne studije.
Autori studije preporučuju izdavačkim kućama, autorima i profesorima da društvenu šarolikost predstavljaju kao nešto što je potpuno normalno i da češće potenciraju potencijal i šanse koje donosi migracija. Za poželjeti je i da se više ljudi sa migrantskom pozadinom uključi u izradu školskih udžbenika.
Nekoliko izdavačkih kuća pozvalo je na strpljenje. IIlas Körner-Wellershaus, voditelj izdavačke kuće Ernst-Klett, izjavio je da su udžbenici ogledalo društva. "Da bi se promjene unijele u školske udžbenike, mora se najprije promijeniti društvo. A mi smo upravo usred tih promjena", zaključio je Körner-Wellershaus.