1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Međunarodni krivični sud priznaje Palestinu

Dijana Hodali1. april 2015.

Palestinci danas (1.4.) postaju punopravni članovi Međunarodnog krivičnog suda u Hagu. Međutim, to da li će zaista doći i do podizanja optužnice protiv Izraela, zavisi od brojnih faktora.

https://p.dw.com/p/1F06A
Palästinensischer Junge bei einer Demo vor dem UN Sitz in Ramallah 12.08.2014
Foto: AFP/Getty Images/A. Momani

Početkom marta sastali su se članovi Centralnog veća Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) kako bi raspravljali o daljem odnosu prema izraelskoj vladi. Palestinski predsednik Mahmud Abaz dobio je mandat da prekine saradnju sa Izraelom u pitanjima bezbednosti. Osim toga, dobio je podršku za sve dodatne korake koji imaju za cilj da se pruži podrška Međunarodnom krivičnom sudu u njegovom obavljanju posla u palestinskim područjima. Za Mahmuda Abaza bilo je važno da iza sebe ima organizaciju kao što je PLO, koja pretenduje da govori u ime svih Palestinaca. Proces pristupanja Međunarodnom krivičnom sudu, Abaz je započeo još pre nekoliko sedmica.

Zahtev za članstvom usledio je nakon što je 31. decembra 2014. godine palestinski predsednik Abaz najpre priznao Međunarodni krivični sud. Dva dana kasnije, Sudu je podnesen ratifikovan Rimski statut, čime je retroaktivno, od 13. juna 2014, priznata nadležnost tog suda. Time je započeo pristupni proces Palestine Međunarodnom krivičnom sudu. Proces će biti okončan danas, 1. aprila 2015. godine. Od tog trenutka, Palestina postaje punopravni član Međunarodnog krivičnog suda koji je osnovan kako bi procesuirao genocid, ratne zločine i zločine protiv čovečnosti.

Izrael protiv prijema

Izrael je oštro reagovao na Abazovu incijativu. Ministar spoljnih poslova Avigdor Liberman obustavio je isplatu novca iz poreskih sredstava na koji palestinske vlasti imaju pravo. „Iz izraelskog ugla, to je bio jednostran postupak. Nasuprot tome, Palestinci su smatrali da su prisiljeni na taj korak jer su bilateralni pregovori do sada uvek propadali“, kaže Marget Johansen iz Instituta za mirovna istraživanja i bezbenosnu politiku Univerziteta u Hamburgu. I saveznik Izraela, SAD, smatraju da je taj postupak kontraproduktivan. Neki kongresmeni su zato tražili smanjenje novčane pomoći za Palestince.

Ipak, to Palestince nije sprečilo da nastave sa svojim nastojanjima. „Palestina pokušava da javno potvrdi svoj profil države preko Ujedinjenih nacija“, kaže ekspertkinja za Bliski istok Margert Johansen. „Manje je važno hoće li na kraju neko i biti osuđen. Reč je to tome da ratni zločini budu procesuirani“, kaže Johansen.

Tako je Međunarodni krivični sud od 13. juna 2014. godine dobio sudsku nadležnost za zločine počinjene na palestinskoj teritoriji ili od strane Palestinaca. Tužiteljka Fatu Bensuda od polovine januara sakuplja informacije o stanju na palestinskim područjima. Na internet-stranici se tako mogu pronaći informacije o toku tzv. „preliminarnih istraga o Palestini“. „Različite grupe, kao recimo organizacije za zaštitu ljudskih prava, pozvane su da dostave svoje izveštaje o stanju Palestinaca“, kaže Valentina Azarov koja predaje međunarodno pravo na Univerzitetu Birzeit u Ramali. Palestinski predsednik Mahmud Abaz je za to vreme formirao komitet koji bi trebalo da razmotri molbu Palestinaca upućenu Međunarodnom krivičnom sudu. Zadatak komiteta na čijem je čelu Saeb Erekat jeste, između ostalog, da sakupi dokumente za Međunarodni krivični sud i da ih prosledi, kako bi istrage mogle da budu sprovedene.

Gebäude des Internationalen Strafgerichtshofs Den Haag
Međunarodni krivični sud sada je nadležan i za PalestinceFoto: picture-alliance/dpa

Da li će doći do tužbe?

Međutim, neizvesno je da li će u budućnosti zaista doći do procesa protiv izraelskih vojnika, političara ili protiv naoružanih palestinskih grupa. Tokom preliminarnih istraga pokazaće se da li su za to uopšte ispunjeni neophodni kriterijumi. „Jedan od najvećih izazova biće to da li će Izrael sarađivati sa Međunarodnim krivičnim sudom i da li će dozvoliti pristup neophodnim informacijama“, objašnjava Valentina Azarov. Izrael je tu mogućnost već isključio. „Osim toga, pratiće se kako se različite palestinske institucije ophode prema kršenju ljudskih prava na svojim područjima“, kaže ona. Pri tom će biti reči i o tome da li će vlada nacionalnog jedinstva, koja je formirana u aprilu 2014. godine, biti u stanju da prikupi sve neophodne informacije – informacije koje pogađaju i palestinske stranke i grupe koje nisu deo vlade nacionalnog jedinstva. Hamas je doduše član vlade nacionalnog jedinstva, ali u Gazi, u kojoj je Hamas na vlasti, brojne grupe deluju potpuno samovoljno. Samo ukoliko neophodne informacije budu pribavljene, onda će moći da budu i sprovedene istrage. Palestinci to žele kada je reč o izgradnji izraelskih naselja, koja za njih, ali i za brojne saveznike Izraela, predstavljaju prepreku za postizanje mira. Takođe bi trebalo da bude sprovedena i istraga o dešavanjima u ratu u Gazi 2014. godine.

Unutarpalestinski ciljevi

Prijem Palestinaca u članstvo Međunarodnog krivičnog suda i moguće tužbe, nemaju samo posledice po izraelsko-palestinski konflikt. I na unutrašnjem, palestinskom planu, brojne stranke mogle bi da iz toga izvuku korist za sebe.

Radikalnoislamistički Hamas koji kontroliše Gazu, podržava postupak predsednika Mahmuda Abaza. Hamas pri tome preuzima rizik da bi i sam mogao da se nađe na udaru. „Moguće je čak i to da Hamas u ovom riziku vidi mogućnost da se pozicionira prema radikalnim konkurentima u Pojasu Gaze“, kaže ekspertkinja za Bliski istok Margret Johansen.

No Valentina Azarov naglašava još jedan, dodatni aspekt koji može da se pojavi u vezi sa eventualnim istragama o ratnim zločinima: „Treće zemlje bi u budućnosti zbog toga mogle da promene svoj odnos“. Ukoliko dođe do zvanične istrage Međunarodnog krivičnog suda, onda bi države i institucije bile vrlo brzo primorane na povlačenje konsekvenci. No ona u tome vidi i šansu da se okonča spirala nasilja. Oni Međunarodnim krivičnim sudom žele da dugoročno zaplaše ratne zločince. Obe strane bi zato morale da promisle o svom ponašanju. Izrael je već najavio da će deblokirati sredstva namenjena Palestincima.