1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Mersad Berber - Odlazak velikog majstora

8. oktobar 2012

Jedan od najpoznatijih i najtraženijih savremenih bh. umjetnika, Mersad Berber preminuo je sinoć u svom domu u Zagrebu u 72. godini.

https://p.dw.com/p/16MFJ
Künstler Mersad Berber ist tot (8.10.2012). Mersad Berber stammt aus dem bosnischen Bergstädtchen Bosanski Petrovac, wo er am 1. Januar 1940 geboren wurde. Der international berühmte und anerkannte Maler Mersad Berber war auch in Deutschland kein Unbekannter. Copyright: Avaz.ba
Bosnien Künstler Mersad BerberFoto: Avaz.ba

Akademski slikar i slavni bh. umjetnik, Mersad Berber preminuo je u noći s nedjelje na ponedjeljak u svom domu u Zagrebu. To je listu Dnevni avaz potvrdila kućna pomoćnica u domu Berberovih. Ona je kazala da je porodica u šoku. Mersadova supruga Ada i sinovi Ensar i Azer nisu u stanju da daju bilo kakve izjave za medije, kazala je ona.

Predsjednik Kulturnog foruma BiH, Ibrahim Spahić je, povodom smrti Mersada Berbera, izjavio da je to veliki gubitak za umjetnost i Bosnu i Hercegovinu i da je „svijet umjetnosti ostao bez umjetnika koji je na evropskim prostorima stvarao inspirisan svojom zemljom i njenim ljudima“.

„Između legende i stvarnosti njegov likovni zapis svjedoči o ljepoti i neprolaznosti, tragediji i usponu čovjeka i njegovog krajolika u kojem se sve bajkovito prepliće u magnovenju sna satkanog od prkosa i ponosa, kazao je Spahić.

Drastičan gubitak za bh. duhovnost

"Bosanskohercegovačka umjetnost je izgubila jednog dragocjenog umjetnika, slikara koji je sigurno svojim opusom ostavio značajan trag u bh. likovnoj sceni", istakao je u ponedjeljak za Fenu direktor Internacionalnog teatarskog festivala MESS Dino Mustafić povodom iznenadne smrti velikana umjetničke scene Mersada Berbera.

Dino Mustafic
Dino MustafićFoto: DW

Mustafić je ocijenio da, nažalost, u ovom trenutku kada institucije kulture i kultura generalno posustaju, odlazak svakog velikog pojedinca, kao što je Berber, predstavlja još jedan drastičan gubitak za bh. duhovnost.

"Ovo je jedna od najvećih šteta koje su se mogle desiti umjetnosti na Balkanu, jer smo mi Berbera smatrali balkanskim umjetnikom, iako je potekao iz BiH", kazao je Feni predsjednik Udruženja likovnih umjetnika BiH (ULUBiH) Admir Mujkić povodom iznenadne smrti velikana likovne scene Mersada Berbera.

"Berber je bio jedan od najvećih umjetnika kojeg su ovi prostori dali. Jedan je od osnivača Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu zajedno s profesorom Dževadom Hozom. Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu duboko žali zbog ovog gubitka, kao i Udruženje likovnih umjetnika BiH, čiji je član bio Berber", kazao je Mujkić.

Homo universalis

Berber je rođen 1. januara 1940. godine u Bosanskom Petrovcu. Slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani 1963. godine, u klasi profesora Maksima Sedeja.

Postdiplomske studije grafike na ljubljanskoj akademiji dovršava 1956. godine. Kolektivno izlaže od 1961, a prvu samostalnu izložbu imao je već 1965. godine u Gradskoj galeriji u Ljubljani. Tejt galerija (Tate Gallery) u Londonu je 1984. otkupila njegov rad i tako ga svrstala uz bok velikanima ove Nacionalne galerije britanske umjetnosti. Tako je Mersad Berber stvorio estetski i etički identitet svoje domovine poznat milionima ljudi.

Skoro 40 godina svog umjetničkog rada potrošio je kao, kako su ga nazivali, istinski homo universalis sa slikanjem, grafičkim crtežima, ilustrovanjem i prepariranjem bibliografskih edicija, grafičkih i poetskih kartai. Bavio se i scenografijom i kostimom u pozorištima u Ljubljani, Zagrebu i Vašingtonu. A 1985. godine je uradio i animirani film “Tempo sekondo “ (Tempo secondo).

Mersad Berber je od 1978. do 1982. godine radio na Katedri za crtež i grafiku Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Berber je u svijetu bio jedan od najpoznatijih grafičara. Imao je čitav niz samostalnih i kolektivnih izložbi.

“Inspiracija iz mističnog svijeta Bosne”

Od 1966. Mersad Berber je dobio više od 50 nagrada i priznanja za svoj rad. Pored mnogih međunarodnih priznanja, treba izdvojiti Zlatnu medalju i honorarnu diplomu na Prvoj međunarodnoj izložbi grafike u Trstu, prvu nagradu na Međunarodnom bijenalu u Sao Paolu, Honorarnu nagradu na 10. Međunarodnom bijenalu u Tokiju, prvu nagradu na 7. Mediteranskom bijenalu u Aleksandriji, nagradu IKOM-a u Monte Karlu, nagradu Krakova na 4. Međunarodnom bijenalu grafike i dr…

Govorio je da svoju inspiraciju najviše crpi iz "mističnog svijeta Bosne, njenih otomanskih slojeva i tragičnog usuda njenih ljudi". Od 1992. s porodicom je živio i radio u Zagrebu i Dubrovniku.

Autor: Svetozar Savić (Fena, Dnevni avaz, Novi list)

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić