Mekalister: Put Srbije u EU zasniva se na napretku a ne na datumima

DW: Razvoj događaja nameće nam potrebu da sam početak našeg razgovora posvetimo posljednjim dešavanjima. EU već godinama ne propušta priliku da regionalnu i dobrosusjedsku saradnju na Zapadnom Balkanu i normalizaciju odnosa Beograda i Prištine stavi u prvi plan procesa evrointegracija. Da li incident na fudbalskoj utakmici u Beogradu između reprezentacija Srbije i Albanije može da predstavlja veliki „znak pitanja“ na sve ono što je do sada urađeno u procesu pomirenja u regionu?

„Ovdje govorimo o incidentu koji je za žaljenje.To jasno pokazuje i da pomirenje na Zapadnom Balkanu nije samo proces koji se odvija na nivou predstavnika vlasti već da je to proces koji mora da uključi civilno društvo i cio narod. Nadam se da takve slike nećemo morati ponovo da gledamo.“

Bili ste premijer Donje Saksonije, njemačke pokrajine koja je veća po broju stanovnika i bogatija od Srbije za koju ste sad zaduženi u Evropskom parlamentu. Kako vidite prostor da svoja dosadašnja iskustva iz njemačke politike primijenite na novoj poziciji u Briselu?

„Na njemačkoj političkoj sceni sam već 16 godina, prvenstveno u regionalnom parlamentu Donje Saksonije, a čast mi je bila da tri godine budem i premijer u Hanoveru. Demokratija znači da se vlast uvijek može i promijeniti. Kada smo tijesnom većinom izgubili izbore 2013. (kada vlast u Donjoj Saksoniji od konzervativaca preuzimaju socijaldemokrate) bilo mi je jasno da ću napustiti regionalnu politiku i kandidovati se za Evropski parlament. Danas sam član Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta i predsjedavam Delegaciji za saradnju sa SAD. Za poziciju izvjestioca za pregovore sa Srbijom, u narednih pet godina, prijavio sam se jer vjerujem da EU nije 'zatvorila vrata'. Nezavisne evropske zemlje, koje dijele naše vrijednosti i uvjerenja moraju da dobiju šansu da postanu članice EU. Moja kancelarka, Angela Merkel, uvijek naglašava da Zapadni Balkan ima ali i da mu je potrebna evropska perspektiva. Srbija je napravila svoj izbor u pravcu EU, a EU mora da ostane predana politici proširenja.“

Ipak predsjednik Evropske komisije, koji kao i Vi dolazi iz redova konzervativaca, najavljuje pauzu u širenju Unije od najmanje pet godina.

„Žan Klod Junker jeste najavio da neće biti novih članica u u narednih pet godina, a jasno je da do toga neće ni doći jer ni jedna od zemalja nije spremna. Za Srbiju ću uvijek reći da može da se priključi EU kada za to bude spremna. Ali kada će to biti biće odlučeno u samoj Srbiji. Zemlja je na dobrom putu, ali ostalo je da pređe još dobar dio puta. Zarad sopstvenih interesa, do trenutka ulaska u EU, Srbija mora biti spremna inače neće imati korsiti od EU.“

Vaš prethodnik na mjestu izvjestioca za Srbiju, Jelko Kacin, svojim komentarima i najčešće kritikama na račun Srbije i srpskih vlasti, bio je često prsutan u srpskim medijima. Kakav će biti Vaš pristup novom zaduženju?

„Moja obaveza kao izvjestioca za Srbiju jeste da pratim proces pregovora između EU i Srbije i da jednom godišnje podnosim izvješataj Evropskom parlamentu. Prvi bi trebalo da bude u februaru ili martu sljedeće godine. Očekujem blisku saradnju sa komesarom Hanom i srpskim zvaničnicima, a sa nekima sam se već sreo u Briselu i Berlinu. Prvi put ću posjetiti Beograd u novembru. Shvatam odgovornost pozicije izvjestioca za Srbiju i smatram da je, pored razgovora sa ekspertima, najbolji način da sudiš o jednoj zemlji da otputuješ tamo. Nijemci imaju izreku: 'Bolje jednom viđeno nego sto puta pročitano'. Očekuje me posao na ne ne baš lakim pitanjima, a svi znamo da neće biti niti jednog poglavlja u pregovorima o članstvu koje neće biti komplikovano. Ali Srbija je napravila svoju odluku i sada je su dva najvažnija izazova Srbije normalizacija odnosa sa Kosovom i primjena reforme u oblasti vladavine prava.“

Prošle nedjelje imali smo priliku da čujemo i izvještaj Evropske komsije o napretku Srbije u procesu evrointegracija. Komesar za proširenje Štefan File, bio je relativno i kratak i pozitivan u predstavljanju izvještaja, dok je u Srbiji on ocijenjen kao „najbolji od svih u regionu“. Da li Vam se čini da su neke kritike prećutane?

„Izvještaj komesara Filea naglašava važnost daljeg jačanja vladavine prava i neophodnost mjera za ekonomski oporavak Srbije. Ukazuje se na potrebu za višim standardima u oblasti pravosuđa i suzbijanje korupcije. Upravo je insistiranje na nezavisnom i efikasnom sudstvu kao preduslovu za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala vrlo važno za nas. Srpske vlasti jesu pohvaljene za uvođenje tržišnih reformskih zakona, kao i za mjere u cilju smanjenja državnog duga i deficita. Istovremeno, Srbija mora da primijeni strukturne reforme, prvenstveno u oblasti javnih preduzeća. Tu su se našle i kritike na račun medijskog okruženja, odnosno slobode izražavanja. Uočeno je slabljenje slobode i nezavisnosti medija. Sve su to činjenice koje javnost u Srbiji mora ozbiljno da shvati. Smatram da je ovaj izvještaj dobro pripremljen od strane Evropske komsije i važno je poročitati svaki njegov red i svaku riječ. Ako Komisija negdje stavi svoj komentar onda svakako postoji dobar razlog za to.“

Pomenuli ste već poziciju Njemačke i kancelarke Merkel kada je proširenje EU na Zapadni Balkan u pitanju. U diplomatskim krugovima u Briselu često možemo čuti ocjenu da je Njemački stav po tom pitanju možda i najtvrđi među evropskom 28-icom. Da li se slažete sa takvom ocjenom i koji su razlozi njemačke vlade za to?

„Na konferenciji posvećenoj Zapadnom Balkanu održanoj u Berlinu, kancelarka Merkel jasno je rekla da sve zemlje Zapadnog Balkana moraju dobiti mogućnost da uđu u EU ukoliko ispune zatjeve za pristupanje. To znači da govorimo o jasnim činjenicama. I ne radi se tu smo o interesu EU već i o interesu te zemlje. Srbija zbog sebe mora da se spremi za ulazak inače neće imati koristi od EU. Isto tako svojim napretkom Srbija može da ohrabri opšti napredak evropske agende u regionu Zapadnog Balkana. U interesu Evrope, a pogotovo Berlina, jeste da imamo napredak u oblasti demokratije, vladavine prava, ljudskih pravia, u pogledu mira i regionalne saranje na Zapadnom Balkanu, jer to je vitalni dio Evrope.“

Među posljednjim zamjerkama na račun Srbije u Briselu se postavlja i pitanje usklađenosti spoljne politike Beograda i EU, što se konkretno odnosi na saradnju sa Ruskom Federacijom. Očekuje se da će i Berlin „držati oko“ na Putinovoj posjeti Beogradu i da i to može biti jedan od faktora za usporavanje evropskog puta Srbije.

„Tu ne vidim razliku između njemačke i pozicije EU. U procesu evrointegracija radi se o napretku, a ne o datumima. Poglavlja će biti otvorena kada budu spremna za otvaranje. Na duže staze, Srbija svoju spoljnu politiku mora da uskladi sa politikom EU. Primjećujem da je Beograd tu usporio harmonizaciju svoje spolje politike sa evropskom i da, za sada, nema naznaka da bi Srbija mogla da se pridruži mjerama koje je EU uvela protiv Rusije, a koje se odnose na krizu u Ukrajini. Shvatam da Srbija sa Rusijom ima posebne, ne samo političke, već i ekonomske i posebno energetske odnose. I posjeta predsjednik Putina Beogrdu sa istorijskog stanovišta je razumljiva. Obilježava se Dan oslobođenja kao uspomena na 20. oktobra 1944. godine kada su njemački nacisti pred jugoslovenskim partizanima i Crvenom armijom napustili Beograd. To je važan datum za ljude u Srbiji i to je potpuno razumljivo. Istovremeno, zvaničnici, ne samo ovdje u Briselu, nego i u Vašingtonu naglašavaju da ideja po kojoj predsjednika Putina i njegovog vojnog zapovjednika pozdravlja 4.500 srpskih vojnika nije nešto na šta NATO i EU blagonaklono gledaju. I pored svega ovoga, očekujemo da Srbija sačuva svoju proevropsku orjentaciju i poslije posjete Putina, kao i da mirno rješenje ukrajinske krize ostane prioritet za EU.“

Na kraju ovog razgovora gospodine Mekalister koja bi bila Vaša prva poruka Srbiji i njenim građanima sa pozicije novog izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju?

„Srbija je napravila izbor u pravcu EU, a EU mora da ostane predana procesu proširenja.Taj proces zasniva se na napretku ne na datumima. Srbija će ući u EU čim bude spremana, i to je i u našem i u njenom interesu. Na dobrom ste putu i želimo da idemo zajedno dalje. Na kraju, dobar rezultat donio bi članstvo Srbije u EU. Da li će i kada postati EU zavisi najviše od reformi koje je spremna da sprovede tokom sljedećih godina. I tu u prvom redu govorim o normalizaciji odnosa sa Kosovom i vladavini prava.“