1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Mediji u vrijeme predizborne kampanje

Samir Huseinović23. august 2014

U hotelu „Vučko“ na Jahorini, u organizaciji udruženja „BH novinari“, upriličena je Novinarska akademija na kojoj urednici i novinari iz BiH i regije razgovaraju o izvještavanju tokom predizborne kampanje.

https://p.dw.com/p/1Czix
Foto: DW/S. Huseinovic

Novinarsku akademiju, koja se uz podršku Vijeća Evrope i Vlade Norveške, održava drugu godinu zaredom, obilježilo je i predavanje Dominique Thierrya koji je govorio o evropskim standardima nepristrastnog izvještavanja u predizbornoj kampanji. Thierry je kazao da građani imaju pravo na tačnu informaciju, ali da se mora poštovati i pravo medija na slobodu izražavanja te kritiku političkih subjekata.

„Nekad se zbog karizmatičnih političkih lidera zaborave njihovi programi na osnovu kojih bi građani trebali formirati svoje mišljenje o kandidatima. Mediji bi trebali pomoći građanima da dođu do bitnih informacija za njih. Nije problem da, pogotovo u zemljama tranzicije, mediji podržavaju neku političku opciju jer moraju da prežive, ali ne bi zbog toga trebali odustati od profesionalnog izvještavanja“, kazao je Thierry, ekspert Vijeća Evrope.

Profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Lejla Turčilo analizirala je monitoring medija tokom predizborne kampanje za opće izbore 2010. godine. „Monitoring je pokazao da su politički subjekti nametali teme medijima koji su više bili reaktivni nego proaktivni. Mediji bi morali raditi na vjerodostojnosti, odnosno na transparentnosti u metodama rada, korištenja povjerljivih izvora i priznavanja pogrešaka ako su učinjene“, istakla je Turčilo.

Odnos medija prema strategijama političara

Urednik bh. redakcije Radija Slobodna Evropa Milenko Voćkić govorio je o tome kako mediji vide strategiju političkih stranaka prema sredstvima informiranja. „Jedna od teza o kojoj bi mediji, posebno javni servisi, trebali razmisliti je šta političke stranke žele plasirati preko medija i na koji način. Ako su svjesni ciljeva političara, medijima će biti lakše da profesionalno, jasno i sveobuhvatno izvještavaju o onome od čega javnost može imati koristi“, kaze Voćkić.

Sarajevo Journalistische Akademie Milenko Vockic
Milenko VoćkićFoto: DW/S. Huseinovic

Za profesionalno izvještavanje od velikog je značaja i ambijent u kojem mediji rade, a jedna od osnovnih karakteristika ambijenta u BiH je podijeljenost društva, kaže Voćkić. „Uz podijeljenost po etnonacionalnom principu, taj ambijent karakteriše i uticaj politike na pojedine medije. Takođr, treba sagledati šta mediji realno mogu učiniti, kakav je odnos snaga medija naspram politike. Mediji u BiH, na žalost, nisu u prednosti, jer su materijalno i kadrovski potpuno opustošeni“, ističe urednik Radija Slobodna Evropa.

Ima li u BiH objektivnog izvještavanja tokom predizborne kampanje?

Politički analitičar iz Banja Luke Srđan Puhalo smatra da mediji favoritima daju dovoljno prostora, dok se ostalima posvećuje malo pažnje, tek toliko da se ne izgubi vjerodostojnost kod svojih čitatelja, slušatelja i gledatelja. „Naravno, još uvijek se sve dešava u okviru etničkih granica, tako da svaka etnička grupa ima svoje medije i unutar njih svoje favorite. Znači, tek sa početkom zvanične predizborne kampanje mediji će dobiti na svojoj brutalnosti jer je razlika između stranaka toliko mala da će nijanse odlučivati o njihovom uspjehu“, kaže Puhalo.

Sarajevo Journalistische Akademie Enes Osmancevic Borka Rudic
Borka Rudić (desno) i Enes OsmančevićFoto: DW/S. Huseinovic

Puhalo vjeruje da najveći broj medija u BiH nije objektivan pri informiranju javnosti tokom predizborne kampanje. „Ono što se ovdje smatra objektivnim novinarstvom u stvari je bukvalno prenošenje stranačkih saopćenja i izjava političara, a da se te izjave ne preispituju i analiziraju. Tako su mediji u BiH, veliki broj njih, postali megafoni određenih političkih partija i interesnih grupa. Teško je očekivati da će se to promjeniti u narednih mjesec i po dana“, tvrdi Puhalo.

U čijoj su službi mediji u BiH?

Politički analitičar Almir Terzić kaže da u BiH egzistira oko 150 elektronskih medija, ali da njihova brojnost ni u kom slučaju ne znači da je ova zemlja postala demokratsko društvo u oblasti informiranja građana. On smatra da mnogi mediji koji su budžetski korisnici promoviraju vlade i zvaničnike iz vladajućih struktura, dok je većina ostalih medija u funkciji drugih politika, onih koje pretendiraju da budu vladajuće.

„S obzirom na činjenicu da su mediji, uglavnom javni servisi, veoma bitni za vladajuće strukture, oni su najčešće i na udaru politika. Taj uticaj se svakako pojačava u vrijeme predizbornih kampanja, jer onaj ko ovlada medijima ima veće šanse kod birača, čak i ako ne nudi adekvatne programe. U tom kontekstu je za vladajuće strukture primarno ovladavanje medijskim prostorom“, kaže Terzić.

Sarajevo Journalistische Akademie
Foto: DW/S. Huseinovic

Terzić smatra da se prljava predizborna kampanja političkih subjekata prenosi i na medije. „Bojim se da ćemo se, u nedostatku argumenata, do izbora naslušati dosta nacionalističkih parola, pa čak i onoga što se podvodi pod jezik mržnje. Borba za vlast je nemilosrdna, a mediji će biti zloupotebljeni“, ističe Terzić.

Analitičari, također, smatraju da bi ukidanje pretplate i prelazak na budžetsko finansiranje dodatno ugrozilo objektivnost medija u BiH te da bi i evropske institucije i organizacije kroz svoje programe trebale jačati nezavisno i objektivno novinarstvo u Bosni i Hercegovini.