Međunarodna borba protiv trgovine organima

Siromašni seljaci u Bangladešu svoje bubrege prodaju po cijeni od 1.400 do 1.900 eura. U egipatskoj pustiji Sinaj se navodno izbjeglicama iz Afrike "na živo" vade organi koji se kasnije prodaju. U Kini organi osuđenika na smrt dospjevaju u operacione sale, a trgovine ljudskim organima ima i na Balkanu.

Tačnih podataka o broju ljudskih organa koji se prodaju bez odobrenja njihovog vlasnika nema, ali je jasno da je ilegalna trgovina organima prošle godine znatno porasla. “Potražnja za organima za transplantaciju je veće nego ponuda”, kaže u razgovoru za Deutsche Welle međunarodni pravnik Manfred Nowak. On je do 2010. godine bio specijalni izvjestilac UN-a o zlostavljanju u svijetu. Kaže da je trgovina organima dio organizovanog kriminala koji brzo raste.

Važan korak za ljudska prava

Vijeće Evrope je vodeća organizacija za ljudska prava na kontinentu. Pripada mu 47 zemalja među kojima je i svih 28 zemalja članica EU. Konvencija Vijeća Evrope o borbi protiv trgovine organima usvojena u Beču predviđa kažnjavanje svih onih koji na ilegalan način prodaju ili prisiljavaju ljude na prodaju organa. Također je kažnjivo djelo i ilegalna transplantacija organa. Konvenciju treba usvojiti ministarski komitet Vijeća Evrope, a stupiće na snagu kada je ratifikuje pet zemalja od kojih tri moraju biti članice Vijeća Evrope. U kineskim, pakistanskim i indijskim klinikama možete kupiti neophodne organe čije je porijeklo često nepoznato.

Na udaru bi trebalo da se nađu prije svega trgovci i hirurzi. Što se tiče ljudi koji prodaju svoje organe zbog siromaštva i neimaštine, o njihovoj sudbini odlučivaće vlade zemalja u kojima žive.

Stručnjak za ljudska prava u organizaciji Human Rights Watch Wenzel Michalski kaže da je Konvencija važan signal u borbi protiv međunarodne trgovine organima. “Evropska konvencija može biti uzor za jednu svjetsku konvenciju”, kaže Michalski i navodi sporazume o zabrani korištenja kasetnih bombi, hemijskog oružja ili nagaznih mina koje su potpisale skoro sve zemlje na svijetu.

Što se Evrope tiče, trgovci ljudskim organima već se sada kažnjavaju. Krajem aprila, pet ljudi sa Kosova osuđeno je zbog kupovine organa i preprodaje bogatim pacijentima u Izraelu, Njemačkoj, Kanadi i Poljskoj. Tokom procesa su se pojavile informacije da su donatori za jedan bureg dobijali oko 12.000 eura, a taj isti organ je zatim prodavan za oko deset puta veću sumu.

Borba za prava najsiromašnijih ljudi

“Bande koje prodaju organe posmatraju donatore kao stvari, kaže stručnjak Manfred Nowak. Po njegovom mišljenju, to još jedan razlog da se ova konvencija usvoji: „Radi se o ljudskom dostojanstvu,“ kaže on. Pored toga, mora se nekako stati na put i bandama koje kindapuju ljude i prisilno vade njihove organe.

Postoje i države koje tolerišu prodaju. Na primjer, u Iranu je trgovina organima legalna, ističe Nowak. U Kini se za transplantacije koriste organi pogubljenih zatvorenika, međutim, stalno se pojavljuju naznake da donatori nisu samo osuđenici na smrt. Kruže glasine da pojedini organi potiču od ubijenih članova zabranjenog pokreta Falun Gong. Doduše, dokaza nema, kaže Nowak, koji je istraživao trgovinu organima u Kini tokom svog mandata u UN.

Jedan kineski zvaničnik najavio je početkom novembra da će se tokom 2014. godine okončati transplantacija organa osuđenika. Stručnjak za ljudska Michaelski ostaje sumnjičav – on podsjeća da je to u Kini jako unosan posao: „Trgovina organima postala je prava industrija“. Preprodavci organa djeluju u sivoj zoni, a od toga zarađuju i pojedini stražari i policajci, prevoznici organa, pa čak i bolnice. Michalski to naziva „mafijaškim strukturama.“

Konvencija Vijeća Evrope nije namjenjena samo zemljama-članicama, već svim državama svijeta, tako da i supersila Kina može da potpiše taj dokument.

Autori: H. Fischer / M. Smajić / D. Janjević

Odgovorna urednica: Dunja Dragojević