1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Mašinska industrija obara rekorde

Klaus Ulrih19. decembar 2014.

Optimizam kod nemačkih proizvođača mašina raste. Proizvodnja i promet dostižu rekorde, a broj zaposlenih se povećava. Očekuje se prodor na važnim tržištima.

https://p.dw.com/p/1E6qq
Symbolbild Deutschland Maschinenbau
Foto: dapd

„Nemačka mašinska industrija nije slučajno već godinama rekorder u obimu izvoza“, kaže Hanes Hese, generalni direktor Saveza nemačkih proizvođača mašina i postrojenja VDMA u razgovoru za Dojče vele. Po njemu, ključ uspeha te važne industrijske grane leži u sposobnosti integracije visokih tehnologija iz oblasti elektrotehnike, elektronike i računarstva u njihove proizvode. Na taj način nastaju mašine i postrojenja koja su veoma tražena u svetu i koja kupcima omogućuju da i oni sami budu izuzetno konkurentni. „I to je zapravo čitava priča“, kaže Hese.

Savez je ove nedelje objavio rekordne brojke: 2014. godine od prodaje je ostvareno 212 milijardi evra, a vrednost proizvodnje bila je 199 milijardi evra. To je više od dosadašnjeg rekorda iz 2008. Godine kada je od prodaje zabeleženo 208 milijardi evra, dok je vrednost proizvodnje dostigla 196 milijardi evra.

Više od milion zaposlenih

U maju 2014. godine zaposlenih je ponovo bilo više od milion. Toliko mnogo ih je poslednji put bilo 1993. U oktobru je na proizvodnji mašina radilo milion i 11.000 ljudi, što je 1,7 procenata ili 16.000 ljudi više nego u istom mesecu prošle godine.

I pored rasta proizvodnje, toj industrijskoj grani neophodna je kvalifikovana radna snaga. Izazovi su ipak veliki – pre svega je reč o umrežavanju proizvoda sa internetom (industrija 4.0), odlazak u penziju sa 63 godine i demografske promene.

Za 2015. godinu, za nemačke proizvođače mašina predviđa se rast proizvodnje od dva odsto. Vrednost proizvodnje bi sa 205 milijardi evra, po prvi put mogla da pređe prag od 200 milijardi.

„Očekujemo pozitivan razvoj 2015. sa rastom proizvodnje od oko dva procenta“, kaže Hese. Pritom, VDMA računa sa stabilnim razvojem u Kini, nešto pozitivnijim razvojem situacije na Srednjem i Bliskom istoku, kao i na veoma pozitivnu klimu u SAD. Generalni direktor tamo uočava pravu reindustrijalizaciju. „Sjedinjene Države su drugo najvažnije tržište za nemačku mašinsku industriju, a Kina je najveći pojedinačni kupac.“

Nepredvidljivi rizici

Međutim, za iduću godinu i dalje postoje nepredvidljivi rizici. „Rusija je četvrto po redu tržište za nas i tamo očekujemo pad za 20 procenata“, kaže Hese. Razlog su posledice ukrajinske krize.

U Evropi, glavnom tržištu za mašinsku industriju, još uvek postoje problem sa zemljama južne Evrope, kao i sa kaskajućim reformama u Francuskoj i Italiji.

„Potpuno nepredvidljiva tema je 'Islamska država' (IS). Ako se tamo desi nešto kao što je bilo 11. septembra 2001, onda je sve otvoreno i sve je moguće“, otkriva Hese najveće brige.

Sa druge strane, VDMA šansu vidi u nižim cenama sirovina što stimuliše svetsku privredu. Od značaja je i smanjena inostrana vrednost evra. Precenjen evro u prošlosti je uticao na marže i kočio sklapanje pojedinih ugovora. „Za proizvođače mašina i dalje važi to da je bolja dobra potražnja, nego niži kurs“, objašnjava Hese.

Izvoz blago iznad prošlogodišnjeg

U prvih devet meseci 2014. godine izvoz je iznosio 112,6 milijardi evra, tek nešto više nego u istom period prošle godine – 112,1 milijardi evra. Pozitivna je situacija na velikim tržištima: zemlje partneri iz EU zabeležile su rast od pet procenata, Kina dva procenta, a američko tržište osnažilo je za šest procenata. Tržišta u jugoistočnoj Aziji imala su rast od devet procenata. Afrika je u plusu sa severnim delovima (pet odsto) i zapadnim (sedam procenata). Bliski i Srednji istok ostvarili su rast od ukupno četiri procenta i posebno profitirali zbog ponovo privlačnog tržišta u Iranu (20 odsto).

Slabiju potražnju proizvođači mašina primećuju u pojedinim velikim zemljama u razvoju kao i u susednim zemljama EU (Australija, Brazil, Južna Koreja, Indija, Južna Afrika i Turska). Izvoz u Ukrajinu opao je za jednu trećinu, a izvoz u Rusiju smanjen je za 16 procenata. „Razlog za to nisu samo sankcije, već snažan pad kursa rublje i pad prihoda od nafte“, zaključuje Henes Hese.