1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Maks Veber, izvozni hit za 21. vek

21. april 2014.

Maks Veber je jedan od najvažnijih mislilaca u istoriji sociologije. Na 150. godišnjicu rođenja nemačkog sociologa naučnica Edit Hanke u intervjuu za DW objašnjava njegovu važnost danas.

https://p.dw.com/p/1Blcg
Volkswirtschaftler und Soziologe Max Weber
Foto: picture-alliance/dpa

Delo Maksa Vebera danas je opšte prihvaćeno u najrazličitijim naučnim i političkim krugovima. Svojim klasicima poput „Protestantske etike i duha kapitalizma“ do danas utiče na razvoj sociologije. Edit Hanke koja pri Bavarskoj akademiji nauka radi kao urednica na izdanju sabranih dela Maksa Vebera za DW govori o ulozi velikog sociologa u svakodnevici 21. veka.

DW: Max Weber je rođen pre 150 godina. Kakva je percepcija o njemu danas u naučnim krugovima i obrazovanju?

Zanimljivo je da je Veber prisutniji u inostranstvu nego u Nemačkoj. Nedavno sam bila na jednom kongresu u Francuskoj gde sam saznala da je tamo Veber obavezno štivo u višim razredima gimnazije. Dakle tamo budući studenti već dobijaju uvid u Veberovo delo dok je ono u Nemačkoj predmet rasprava isključivo u naučnim krugovima.

Kako objašnjavate taj manjak interesa za Vebera u njegovoj domovini?

Mislim da mi u Nemačkoj uopće nismo svesni Veberove važnosti. On je, zaista se može tako reći, izvozni hit, kad je u pitanju intelektualni materijal i to je nešto čega mnogi Nemci nisu svesni.

Gde je trenutno zanimanje za Vebera najveće?

U poslednje vreme se za ovog sociologa najviše zanima publika u naglo rastućim privrednim silama poput Brazila, Meksika, Kine ili Turske.

Edith Hanke
Edit HankeFoto: privat

Zašto baš u tim zemljama?

Mislim da društva koja se nalaze u procesu radikalnih ekonomskih, političkih i društvenih promena rado posežu za Veberom kako bi sebi objasnili te promene. Naravno da se ovde radi o užem, intelektualnom sloju društva koji promene u društvu pokušava da razjasni kroz Veberove pojmove. Veber se bavio tranzicijom agrarnih, predindustrijskih društava u industrijska, promenom proizvodnih procesa ali i – to je Veberu bilo posebno važno – mentalnih procesa koji prate te promene. I zbog toga je Veber upravo u ovim tranzicionim zemljama toliko popularan i aktuelan.

Maks Veber nije bio samo sociolog nego se bavio i ekonomijom, istorijom, kulturom i politikom. Percipira li se i ovaj segment njegovog dela?

Uglavnom se radi o najpoznatijim delima poput „Protestantske etike i duha kapitalizma“ i „Privrede i društva“. Ali i njegovi politički tekstovi su predmeti rasprava i analiza ali to se zaista razlikuje od zemlje do zemlje.

Ima li Veberovo delo i konkretne učinke danas?

Postoji jedan zanimljiv primer iz centralne Turske gde se već godinama govori o pojavi tzv. „islamskog kalvinizma“. Radi se o privredno izuzetno uspešnoj regiji koja je preuzela Veberov koncept protestantske radne etike. Politički i ekonomski faktori tamo se stalno pozivaju na Vebera. I koncept građanske samouprave, takođe preuzet od Vebera, je u ovom regionu doživeo veliki uspeh u praksi. Građani sami uzimaju stvari u svoje ruke, grade škole i dele stipendije talentovanoj deci. Tako je uočljiv i proces odvajanja od centralne vlasti u Ankari. Ovo je primer kako Veberovo delo može zaživeti i u jednoj sredini potpuno različitoj od one u kojoj je poznati sociolog živeo i razvio svoju teoriju.

Intervju: Kristof Riking / nk
Odg. urednik: Nemanja Rujević