1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Makedonija - podijeljena zemlja

13. april 2014

Makedonija ovog aprila dobija novog predsjednika i novi parlament. I birači i političari su duboko podijeljeni. Istovremeno, makedonska privreda i dalje zaostaje za Evropom.

https://p.dw.com/p/1BgbF
Foto: MIA

Građani Makedonije u nedjelju (13.04.) biraju novog šefa države. Po aktuelnim istraživanjima, nijedan od četiri kandidata nema iza sebe apsolutnu većinu. Dakle, konačna odluka će najvjerovatnije pasti u drugom krugu glasanja, dvije nedjelje kasnije. Najozibiljniji takmaci za ovu funkciju su aktuelni predsjednik Đorđe Ivanov iz vladajuće partije VMRO DPMNE i predstavnik socijaldemokrata Stevo Pendarovski. Političari na vlasti računaju na podršku glasača iz seoskih sredina, a SDSM se u većoj mjeri oslanja na pristalice u makedonskim gradovima.

Makedonske podjele

Dva kandidata nalaze se na čelu dva suprotstavljena tabora. Pored te podjele među glasačima makedonske nacionalnosti, postoji i duboki jaz između dva segmenta makedonskih Albanaca - Demokratska unija za integraciju je dio vladajuće koalicije, a Demokratska partija Albanaca ostaje u opoziciji.

Između blokova izbijaju žestoka sporenja, a politički protivnici se doživljavaju kao neprijatelji. To ukazuje na loše stanje demokratskog uređenja u toj zemlji, kaže politikolog Petar Arsovski za Dojče Vele. „Kada razgovaraju dvojica političkih protivnika, dolazi do ličnih napada, a nerijetko padnu i uvrede.“

U izvještaju organizacije Fridom Haus politički sistem Makedonije 2013. označen je kao „polukonsolidovana demokratija.“

Kandidati stranaka VMRO DPMNE i socijaldemokrata su najozbiljniji pretendenti na predsjedničku funkciju
Kandidati stranaka VMRO DPMNE i socijaldemokrata su najozbiljniji pretendenti na predsjedničku funkcijuFoto: MIA

Mediji pod pritiskom

Uz to, izvještaji Evropske unije ukazuju na još jedan veoma ozbiljan problem – ugroženost slobode medija. Na rang-listi "Reportera bez granica" Makedonija je ove godine pala sa 123. mjesta na 179. – iako se tek 2009. nalazila na 34. mjestu. U posljednjih nekoliko godina istraživački novinari su zastrašivani i osuđivani na duge zatvorske kazne zbog navodnog „otkrivanja tajnih informacija“, a smrt jednog novinara koji je kritikovao režim ostala je nerazjašnjena.

Paralelno sa tim, zatvorena je televizija A1 koja kritikuje režim, kao i tri dnevna lista, zbog navodnih finansijkih nepravilnosti. „Postoje strogi, žestoki napadi na slobodu štampe u Makedoniji, a njihova svrha je da se zastraše svi kritički nastrojeni novinari“, kaže Kristijan Mir, upravnik organizacije „Reporteri bez granica“ za Dojče vele.

Sve je važnije od privrede

U Makedoniji se trenutno vodi dvostruka kampanja. Naime, 27, aprila, istog datuma kada bi trebalo da se održi drugi krug glasanja za predsjednika, održavaju se i izbori za parlament. Sadašnji premijer i predsjednik stranke VMRO DPMNE Nikola Gruevski ima dobre šanse da ponovo bude izabran. On se u izbornoj kampanji poziva na uspjehe svoje vlade: nezaposlenost je pala sa 39 na 28 odsto, stvoreno je 120.000 radnih mjesta. Poljoprivredne subvencije iznose ukupno 590 miliona eura, direktne strane investicije dostižu dvije milijarde eura. „Mi smo proveli u djelo i više nego što smo obećali, za razliku od svih ranijih vlada“, naglašava Gruevski.

Sa druge strane, opozicija tvrdi da je Makedonija i dalje zemlja siromašnih. I zaista, Makedonija spada u najsiromašnije države u Evropi. Oni koji rade, primaju u prosjeku 350 eura mjesečno, a najveći poslodavac je sama država. Po zvaničnim podacima, nezapslenost posebno teško pogađa omladinu. Istovremeno, država je potrošila više stotina miliona eura za sporni projekat Skoplje 2014, odnosno podizanje monumentalnih građevina, spomenika i statua u makedonskoj prijestonici – a novca za hitno potrebne infrastrukturne projekte nema.

Podjele među glasačima u Makedoniji samo odslikavaju loše demokratsko uređenje zemlje
Podjele među glasačima u Makedoniji samo odslikavaju loše demokratsko uređenje zemljeFoto: Petr Stojanovski

Spoljna politika u zastoju

Sve političke snage u Makedoniji zalažu se za članstvo u Evropskoj uniji i NATO-savezu. Uprkos ovom neobičnom jedinstvu, zemlja već godinama veoma sporo napreduje tim putem. Grčka također sprečava euroatlantske integracija i traži promjenu imena Makedonije. Kao opravdanje navodi se stav da bi ova bivša jugoslovenska republika mogla da ima teritorijalne pretenzije na istoimenu grčku pokraijnu. Međunarodni sud pravde je u ovom slučaju jasno stao na stranu Makedonije.

Iako Evropska unija već pet godina u svojim izvještajima preporučuje da se otpočnu pregovori o priključivanju Makedonije. Uprkos tome, proces euroatlantskih integracija još uvek tapka u mjestu.

Autori: Zoran Jordanovski / Darko Janjević

Odgovorni urednik: Faruk Šabanović