1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Lopare na Majevici - Opustjela ljepota

Već godinama ljudi napuštaju podmajevičku općinu Lopare. U jednoj od najnerazvijenijih općina RS i cijele BiH uništena je privreda, a nezaposlenost je preko 50 posto. Mogu li se ove činjenice izmijeniti?

U Loparama nema domaćinstva u kojem neko nije na privremenom radu u inostranstvu. Procjenjuje se da ih je u zemljama zapadne Evrope više od pet hiljada, a nove generacije tamo trajno ostaju. "On se ne može ovdje naviknuti. Mogu se ja naviknuti zato što sam rođen  i otišao sam malo u godinama tamo. Na primjer, moj sin se tamo rodio ili moja unuka, rodila se tamo. Nju ne zanima..."

Danas je Bruto domaći proizvod (BDP) u Loparama za 70 posto manji nego što je bio 1990. godine. Prirodni priraštaj je negativan i iznosi oko -5 posto. Godišnji budžet ove opštine sa oko 16.000 stanovnika je četiri miliona maraka. To je tri puta manje nego u susjednoj opštini Ugljevik, koja ima približan broj stanovnika.

Opustjela sela

Jovanka i Stojan Simić su penziju zaradili u Švajcarskoj

Piperi su jedno od tridesetak opustjelih sela u opštini. U 285 kuća živi oko 150 ljudi. Jovanka (68) i Stojan Simić (70) penzije su zaradili u Švajcarskoj, a u rodno selo vratili su se 1997. Sinovi, snahe i unučad navrate u vrijeme godišnjih odmora, ali se ne misle vraćati. Stojan kaže da iz sela Piperi, Jablanica, Lukavica i Vakuf, ukupno oko 500 domaćinstava, u lokalnu školu ide samo 25 djece. "Za deset godina, ja tako prognoziram i računam, da će ostati jedno četvoro, petoro ili neće ostati ni toliko. I ovih mladih što ima, sad ovih od 25 ili 20 godina, to će da ode negdje. Neće ovdje ostati."

Kako dalje u Koraju?

Hajrudin Denjagić, predratni predsjednik opštine Lopare

Koraj je jedino bošnjačko naselje u opštini Lopare. Poslijeratni proces povratka raseljenih u BiH upravo je tu počeo. Proizvodni pogoni do danas nisu obnovljeni, a od predratnih 900 domaćinstava, vratilo se manje od polovine. Najveći problem je nezaposlenost, a od poljoprivrede se u BiH sve teže preživljava.

Korajac Hajrudin Denjagić, nekadašnji predsjednik opštine Lopare, prošle godine poginuo je u saobraćajnoj nesreći. Svojevremeno je sa ponosom i sjetom govorio: "Koraj je imao 36 posto zaposlenih. Po tom procentu bio je među najjačim sredinama kao što su Gračanica, Visoko. Koraj je na 2.500 stanovnika imao 900 zaposlenih. Sadašnje stanje nije ni jedan posto."

Nesposobnost vlasti?

Fabrika "Termal" u Loparama

Fabrika radijatora "Termal", Fabrika stolova i stolica "Fadil Jahić Španac", Fabrika opekarskih proizvoda "FOP", Fabrika deterdženata "Dita", Fabrika poljoprivrednih mašina "Majevica" i Fabrika trikotaže i veza "Vezionica". Od šest predratnih fabrika u Loparama danas radi samo privatizirana "Vezionica".

Jovan Đukić, bivši direktor fabrike "Termal"

Jovan Đukić (75), dugogodišnji privrednik, kaže da su to bile dobre firme koje je nesposobna vlast upropastila. "Termal je u svoje vrijeme, prije rata, bio dragulj Bosne i Hercegovine. Firma koja je bila afirmisana u svijetu, ne samo na domaćem tržištu. Firma koja je sačuvana, oprema i tehnologija su sačuvane. Ništa nisu ove druge tehnologije savremenije u Evropi od Termalove. Dovoljno je samo da danas pritisnete dugme i da "Termal" počne da radi."

Prijeratni direktor Fabrike radijatora, koja je imala 200 zaposlenih, kaže da su tehnološki sarađivali sa Švedskom, Njemačkom i jugoslovenskom republikom Slovenijom. Izvozili su 50 posto proizvodnje radijatora i to i Njemačku, Austriju, Rusiju, Irak, Mađarsku. Pionirske korake i ambiciozne planove u proizvodnji solarnih kolektora zaustavio je rat.

Osloniti se na sposobne

Đukić se nada da će nove generacije znati šta treba da rade, te da će se vlast konačno osloniti na sposobne privrednike. "Vlada mora da sagleda da sa ovim kadrom, privrednim kadrom koji je svoju poslovnu politiku zasnivao prisvajanjem poreza, doprinosa i na osnovu drugih malverzacija, da jedna država ne može počivati na takvoj privredi, na takvoj industriji. Ako se to ne desi, mi smo bankrotirali."

Autor: Emir Musli

Odgovorni urednik: Zoran Arbutina

Dossier

Pogledajte i ovo

Ukoliko ste slučajno propustili pročitati zanimljiv tekst koji smo objavili na našoj stranici, dežurni urednik Vam preporučuje nekoliko tekstova za koje smatra da su vrijedni pažnje. Pogledajte šta Vam danas preporučuje.

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.