Licemjerno ili iskreno?

Komisija Vlade Republike Srpske za utvrđivanje događaja u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine formirana je 15. decembra 2003. godine a na osnovu Odluke Doma za ljudska prava BiH od 3. marta 2003. godine, koja je kao sudska presuda obavezivala RS da istraži sudbinu nestalih Bošnjaka po osnovu podnesenih 49 individualnih tužbi bliskih srodnika nestalih i oko 1800 sličnih tužbi koji su bili u postupku pred Domom za ljudska prava BiH, a tiču se Srebrenice.

„Koliko god teška bila, istina se mora utvrditi“

„Nakon svega ovoga, najprije kao čovjek i Srbin, pa onda kao otac, brat i sin pa tek onda kao predsjednik RS, moram reći da je ovih devet dana jula srebreničke tragedije crna stranica istorije srpskog naroda. Učesnici ovog zločina ne mogu se opravdati nikome i ni sa čim. Onaj ko je činio ovakav zločin i pri tome se možda pozivao na narod kome pripada po imenu i prezimenu, činio je zločin i prema vlastitom narodu. Istina, ma kako ona teška bila mora se utvrditi, jer ako je sami ne utvrdimo istinu će nam utvrđivati drugi“, riječi su Dragana Čavića, tadašnjeg predsjednika RS-a koji se između ostalog, ovim riječima obratio javnosti 22. juna 2004. godine, nakon što je, Komisija podnijela izvještaj u kojem su utvrđeni zločini na ovom području.

Jedanaest godina kasnije, predsjednik RS Milorad Dodik, posjetio je Memorijalni centar u Potočarima i poklonio se žrtvama. Bilo je to iznenađujuće za sve, s obzirom na ranije stavove u kojima je negiran obim počinjenih zločina u Srebrenici. Međutim o posjeti Memorijalnom centru nije htio da govori već samo o pomoći koju je Vlada RS spremna da pruži Srebenici:

„Ne vidim razlog da institucije RS ne daju podršku, uključujući i finansijsku, obilježavanju svih važnih datuma ovdje. Uvjeren sam da će pomoć stići do datuma prvog obilježavanja. Takođe stepen bezbjednosti u ovoj opštini je dosta visok, nije bilo sukoba iz etničkih razloga i to me raduje. MUP RS u saradnji sa drugim agencijama je uspješno sprovodio procedure obezbjeđenja i to ćemo uraditi i ove godine tokom obilježavanja u Potočarima“, rekao je Dodik nakon razgovora sa načelnikom opštine Srebrenica Ćamilom Durakovićem, koji je bio zadovoljan posjetom.

Duraković: „Dodik pragmatičan“

„Izražavamo svoje zadovoljstvo, ovo nam je draga posjeta i drag gost koji je očito jedan od rijetkih političara koji je pragmatičan i ima konkretne stvari za našu opštinu. Često dođu oni koji ili prodaju maglu i obećavaju a ništa se ne desi. Ja sam uvjeren da će predsjednik pružiti konkretnu pomoć u onim pitanjima o kojima je razgovarano“, rekao je Duraković.

A razgovarano je o ekonomskim i bezbjednosnim aspektima, te o poljoprivredi i razvoju opštine. Ipak nisu svi oduševljeni Dodikovom posjetom s obzirom na to da sumnjaju u njenu dobronamjernost, posebno kada je riječ o posjeti Memorijalnom centru u Potočarima. Potpredsjednik RS Ramiz Salkić kaže da se radi o licemjernom ponašanju s obzirom na to da Dodik nije osudio zločin genocida, a u isto vrijeme uputio je u parlamentarnu proceduru deklaraciju o osudi genocida nad Jermenima od 1915. do 1917. godine: „Ako ćete biti moralni i odgovorni logično je da u svojoj avliji pospremite ono što imate pa da onda nekom drugom dajete podršku. Milorad Dodik svih ovih godina negira i vrijeđa žrtve genocida u Srebrenici, ispija kafe i sjedi sa presuđenim ratnim zločincima i podržava optužene za ratne zločine. I još gore, on je predsjednik entiteta u kojem se desio genocid i on nikada nije našao za shodno da u proceduru u skupštinu uputi deklaraciju o osudi genocida u Srebenici, što je učinio čitav svijet. Pokrenuti proceduru za osudu genocida nad Jermenima, posjetiti Potočare i ne osuditi zločin a sve to u istom danu, je uvreda“.

Sa 15 godina zakašnjenja

Pojedini analitičari u BiH bili su u prvi mah šokirani Dodikovim iznenadnim potezom da posjeti Potočare, ali je većina njih mišljenja da se radi o smišljenom političkom potezu. Profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Enver Kakaz kaže da je Dodikova posjeta stigla prekasno za njegovu političku karijeru: „Dodik je morao ovaj čin da obavi prije petnaestak godina. Moramo se sjetiti da je on negirao zločine u Srebrenici a ovaj čin mogu da shvatim kao pokušaj Dodikovog igranja na političkoj sceni, stvaranja novog imidža. Vidjećemo da li će nakon Potočara Dodik promjeniti odnos prema BiH i da li će od nasilnog nacionaliste pokušati da se predstavi kao umjereni liberal“.

Dragan Čavić, koji je prije 11 godina zločine u Srebrenici ocijenio „crnom stranicom istorije srpskog naroda“ kaže da Dodikov potez djeluje kontraverzno, posebno uzimajući u obzir njegove ranije kvalifikacije dešavanja u Srebrenici u julu 1995. godine a posebno njegovu ulogu kada je bio predsjednik RS.

„Imao je neki razlog, vjerovatno političke prirode, zbog čega je to uradio. Ukoliko je to uradio u namjeri da pokaže dobru volju u trenutku kada se obilježava 20 godina od tragičnih događaja u Srebrenici, mene raduje da je promjenio svoj kurs. Međutim kada je Dodik u pitanju nikada se ne može sa sigurnošću reći koja je stvarna namjera, šta misli i šta će učiniti“, kaže Čavić.

Deklaracija o priznavanju genocida nad Jermenima pred poslanicima u RS

Dodik je na dan posjete Potočarima uputio Narodnoj skupštini Republike Srpske tekst Deklaracije o priznavanju genocida nad Јermenima od 1915. do 1917. godine, te predložio njeno usvajanje na prvom narednom zasjedanju.

„Srpski narod Republike Srpske, kao slobodarski narod i narod koji je u Prvom svjetskom ratu izgubio trećinu radno sposobnog stanovništva i ogromna prirodna i materijalna bogatstva, solidariše se sa nastojanjima jermenskog naroda i podržava ga u nastojanju da se istorijska nepravda prizna kao genocid za pokolj počinjen nad Јermenima tokom raspada Osmanskog carstva", saopšteno je iz kabineta predsjednika Republike Srpske.

Pojedini analitičari smatraju da je upućivanje deklaracije u parlament svojevrsna kompenzacija za posjetu Potočarima, mada sa kakvom god namjerom je ta posjeta izvršena,sigurno je da se radi, kažu o veoma bitnom trenutku u procesu priznavanja prošlosti i zločina koji su se desili.