1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Letonija – uzor za reforme u Evropi

Ivana Ivanovic11. jul 2013.

Od 1. januara 2014. Letonija ulazi u evrozonu. Godine 2009. ta baltička zemlja je bila pred bankrotom. Ipak, neverovatno brzo se oporavila od krize. Da li je Letonija uzor za današnje evropske države u krizi?

https://p.dw.com/p/195zH
Foto: Reuters

Letonski premijer Valdis Dombrovskis (fotografija gore) veruje da zna kojim putem mora da krene neka zemlja ako želi da se izvuče iz krize: on odbija brzi rast i zagovara dalekosežne, ako je neophodno, i bolne strukturne reforme. To je uzorno, kažu vodeći političari Letonije, za koje je zemlja primeran učenik Evrope. Oni se raduju visokim stopama privrednog rasta i uravnoteženim budžetima.

„Evro nije sam sebi svrha, već instrument u rukama vlade koji omogućuje veći privredni rast“, smatra letonska poslanica u Evropskom parlamentu i docentkinja za ekonomske nauke Inese Fajdere. Letonci su uvereni da velika, pretežno zatvorena monetarna oblast poput evrozone, može snažnije da privuče investicije nego nacionalni monetarni prostori, objašnjava Fajdere.

Šok terapija

Ima li smisla ulazak u evrozonu sada?

Novajlija u evrozoni je mnogo radio da bi dobio tu šansu. Pre pet godina je ta zemlja, zahvaljujući neophodnim kreditima Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda, izbegla siguran bankrot.

Letonija je dobila milijardsku pomoć iz inostranstva, a zauzvrat je vlada u Rigi zauzela drastičan kurs štednje. Samo 2009. su plate i nadnice bile snižene za 30 odsto, državni rashodi skresani za 20 odsto, nezaposlenost je dostigla rekordne brojeve. Ali Dombrovskijeva vlada odlučno je nastavila kurs sanacije i sada je za to nagrađena.

Već u ovoj godini Letonija je računala s rastom od pet odsto, koji će biti dugoročan, ističe Krišjanis Karinš, bivši ministar ekonomije. Njegov zaključak: „Mi nismo moglo predugo da živimo iznad naših mogućnosti, ta činjenica važi za sve zemlje Evrope. Tu se postavilo i pitanje, u kom vremenskom okviru ćemo se vratiti uravnoteženom budžetu. Letonija je to brzo morala da dostigne, u nedostatku alternativa, jer niko nije hteo zemlji da odobri nove kredite“, priseća se Karinš.

Vlada se odlučila za težak put povezan sa visokim socijalnim troškovima – za smanjenje plata pre svega u javnom sektoru.

Politički konsenzus kao preduslov za reforme

Slično se dogodilo poslednjih godina i na jugu Evrope. Da li to može da pogođene zemlje da oslobodi od krize? Krišjanis Karinš ne veruje u recept koji čini čuda. „Razlika između naše i drugim država Evrope, jeste da mi imamo malu, ali vrlo otvorenu ekonomiju, i otuda možemo da razvijamo naš rast putem izvoza“, objašnjava Karinš.

Vodeći evropski političari Letonije ne kriju da mnogi birači, prema anketama, još uvek sa skepsom gledaju na zajedničku valutu evro. Ali oni ukazuju da je pre nekoliko meseci saglasnost bila daleko manja, i veruju da će Letonci brzo naučiti da cene vrednost evra.

Autori: Janis Papadimitriju / Ivana Ivanović
Odgovorni urednik: Ivan Đerković