1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kubanska revolucija se nastavlja

Jan D. Valter26. jul 2014.

Najpre Putin, zatim Si – Rusija i Kina intenziviraju odnose sa Kubom. Mecena kao što su Sovjetski Savez ili Čavez više nema. Sada je isključivo reč o investitorima. Ipak za Kubance neće se mnogo toga promeniti.

https://p.dw.com/p/1CjDl
Foto: Reuters

Pre tri dana, 23. jula, kineski predsednik Si Đinping bio je na Kubi. Nije posetio samo glavni grad Havanu, već i „herojski“ Santijago, u kome je 26. jula 1953 počela Kubanska revolucija. Kina želi da se uključi u izgradnju luke. „Dan ustanka“ u subotu Si nije sačekao. Socijalističko bratstvo u kineskoj spoljnoj politici više ne igra ulogu. Važni su resursi, trgovina i geopolitički uticaj, a sa takvim pristupom Kina nije sama.

Sovjetski Savez je dugo vremena podržavao Kubu kao predstražu pred obalom SAD. Ali Varšavski pakt značio je slom i za kubansku spoljnu trgovinu i priliv deviza. Krajem devedesetih godina Ugo Čavez preuzeo je ulogu bratske države koja finansijski pomaže. Sa predsednikom Nikolasom Madurom, Venecuela je, međutim, i sama primorana da traži pomoć spolja.

Putin in Kuba Fidel Castro
Putin na KubiFoto: Reuters

Put je dakle otvoren za jednog novog finansijskog pomagača, koji je Kubi neophodan, s obzirom na ekonomsku situaciju. Ta zemlja spada u najsiromašnije u regionu. Prosečna mesečna zarada državnih službenika – koji čine 90 odsto zaposlenika u zemlji – prema zvaničnim podacima iznosi 15 evra. Nezaposlenost raste, snabdevanje hranom je teško, a prognoze za privredni rast za 2014. godinu iznose oko 1,4 odsto. Devize se ubiru najviše od izvoza šećera, duvana i „medicinskih usluga“, dakle doktora koje vlada iznajmljuje inostranstvu. Reforme koje je 2008. godine pokrenuo Raul Kastro, do sada nisu dale vidljive rezultate.

Rusija najavljuje povratak

Ništa čudno, jer te reforme su prodavanje magle, smatra kubanski ekonomista Elias Amor iz opozicione Unije liberala: „Kastro želi sama da dobije na vremenu“. Dok se ne pojavi neki novi mecena. Ruski predsednik Vladimir Putin oprostio je Kubi 90 procenta duga iz vremena Sovjetskog Saveza, ali to je čista simbolika i priznavanje realnog stanja stvari, objašnjava kubanski emigrant Amor: „Kuba nikada nije prihvatila Rusiju kao poverioca i već decenijama nije otplaćivala rate.“

„Rusiji je trenutno u interesu da uznemiri SAD pojačanom prisutnošću u njihovom predvorju, smatra politički analitičar Ginter Maihold. Istog mišljenja je i kubanski pravnik i disident Rene Gomez Mancano: „Rusija se nada beskrajnoj podršci Kastra protiv SAD i Zapada.“ Ali sa anti-američkim savezom Kuba svoje stanovništvo ne može da nahrani. I tako se potraga nastavlja. Ali vreme darivanja izgleda da je prošlo. Novi interesenti više se pojavljju kao investitori, nego patroni.

Mandela Trauerfeier Johannesburg 10.12.2013 Obama und Castro
Obama i Kastro u JohanesburguFoto: Reuters

Brazil i Kina pokazuju prisutnost

„Kinezi su isuviše pragmatični, da bi Kastrovu vlast finansirali“, ocenjuje Gomez Mancano. Kina, baš kao i Brazil, očigledno je više zainteresovana da se založi za buduće otvaranje zemlje – barem ekonomsko: u blizini Havane, Brazil gradi luku koja košta oko 700 miliona evra. Deset puta toliko Kina ulaže u jednu rafineriju nafte. Početkom sedmice predsednik Si Đinping, tokom posete Havani je najavio još investicija, među kojima je i izgradnju luke u Santijagu.

„Za Kinu kao trgovačku silu, od velikog interesa su nove luke, koje će koristiti brodovi koji ne mogu da uplove u luke SAD, objašnjava politikolog Maihold. Kubanac Gomez Mancano dodaje i da je moguće da se Kinezi nadaju da bi Obama krajem svog mandata mogao da ukine embargo, a tada bi na Kubi mogli da se rade jako dobri poslovi.

Novi mecena nije na vidiku

Trgovinski embargo SAD protiv Kube na snazi je više od 50 godina i njime je američkim firmama zabranjena trgovina sa Kubom. Ali to nije zauvek uklesano. „Kubanci žele da izgrade odnos sa SAD i zato više ne žele da slove za satelit Moskve“, veruje politikolog Maihold.

Prvo približavanje Kube i SAD na zvaničnom nivou bilo je na sahrani Nelsona Mandele. Barak Obama i Raul Kastro jedan drugom su pružili ruku. Veza sa SAD je moguća, rekao je Kastro, ali o kubanskom sistemu nema pregovora.

Pitanje je koliko dugo će Kastrov režim još tako moći. Kina nije poznata kao trgovinski partner koji zahteva više demokratije, ali ni kao neko ko mnogo poklanja. Brazilska vlada iz unutrašnjopolitičkih razloga sebi ne može da dozvoli finansiranje Kastrovog režima, dok im ljudi kod kuće zahtevaju nove škole. Ni Rusija ne odgovara sasvim, a moždu su Kastrovi jednostavno umorni od ulaganja na jednu kartu. Novi mecena dakle još nije na vidiku. Ali ansambl koji se sada Ostrvu umiljava možda je dovoljan za očuvanje režima.