1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kriza na Krimu dijeli i crkvu

30. mart 2014

Molitve mira i odbacivanje oružane sile - Ruska pravoslavna crkva reagira suzdržano na aneksiju ukrajinskog polutotoka Krima. U Ukrajini bi, međutim, ipak moglo doći do raskola unutar pravoslavne crkve.

https://p.dw.com/p/1BWMT
Katedralni saborni hram Krista Spasitelja u Moskvi
Katedralni saborni hram Krista Spasitelja u MoskviFoto: DW/A. Scherer

Rusko ministarstvo vanjskih poslova je zabrinuto. Navodi da u Ukrajini vlada atmosfera "etničke i vjerske netolerancije", kako je to objavljeno u priopćenju u utorak (25.3.2014.). Već krajem veljače se rusko ministarstvo vanjskih poslova pokazalo zabrinutim za "vjerski mir" u susjednoj Ukrajini. Tada je navedeno da su upućene prijetnje svećenicima Ukrajinske pravoslavne crkve, koja je izravno podređena Moskovskom patrijarhatu. Dokaza za to nije bilo. Ni Crkva u Kijevu, a ni njezina moskovska zaštitnica se nisu žalile.

Raskol Crkve nakon raspada Sovjetskog Saveza

Pravoslavne crkve u Moskvi i Kijevu očito se zbog krize u Ukrajini nalaze pred najvećim izazovom u proteklih nekoliko desetljeća. Kad se raspao Sovjetski Savez 1991., i pravoslavlje u Ukrajini je doživjelo svoj raskol. Otada u toj istočnoeuropskoj zemlji postoje tri pravoslavne Crkve.

Katedrala Svetog Mihaela u Kijevu i Mihaelov Zlatovršni manastir u Kijevu
Katedrala Svetog Mihaela u Kijevu i Mihaelov Zlatovršni manastir u Kijevu pripadaju Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi Kijevskog patrijarhataFoto: picture-alliance/dpa

Oko polovice pravoslavnih vjernike okuplja Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovskog patrijarhata. Ona unutar Ruske pravoslavne crkve ima autonomni status. Pored toga djeluju Ukrajinska pravoslavna crkva Kijevskog patrijarhata i Ukrajinska autokefalna crkva. Obje nisu priznate od drugih pravoslavnih crkava u svijetu. A također postoji još i Ukrajinska grkokatolička crkva, koja je podređena Rimu, i koja je prije svega jaka u zapadnoj Ukrajini.

Crkva je oprezna jer ne želi otjerati vjernike

Aneksija ukrajinskog poluotoka Krima od strane Rusije je opasnost za dosadašnje uske veze Kremlja i crkve u Rusiji. Kad je ruski predsjednik Vladimir Putin 18. ožujka 2014. pred oba doma parlamenta držao svoj govor o Krimu, crkveni starješina, Patrijarh Kiril, nije bio nazočan. Sljedećeg dana je Sveti Sinod, najviši crkveni gremij, donio dokument u kojemu se ne zauzima jasno stav o tome je li Krim dio Rusije.

Sinod je umjesto toga pozvao na mir i poručio da se "problemi u odnosima između bratskih naroda Rusije i Ukrajine ne smiju riješiti oružjem i protiv volje ljudi". Također nije jasno rečeno što će se sada dogoditi s parohijama Ukrajinske pravoslavne crkve na Krimu.

Stručnjaci poput Thomasa Bremera sa Sveučilišta u Münsteru to ponašanje obrazlažu time da su u vjernici Moskovskog patrijarhata u Ukrajini podijeljeni po pitanju Krima. "Crkva bi, ukoliko bi sada stala na jednu stranu otjerala iz svojih redova dio vjernika", kaže Bremer u razgovoru za Deutsche Welle. Stručnjak za pravoslavlje, Nikolaj Mitrokhin, u svojoj analizi ide još dalje. "Okupacija Krima bi mogla potpuno pokvariti odnose između Ruske pravoslavne crkve i njoj podređene Ukrajinske pravoslavne crkve", kaže u razgovoru za DW taj znanstveni suradnik na Sveučilištu u Bremenu. Jer Ukrajinska pravoslavna crkva je, kaže on, jasno osudila aneksiju Krima. Mitrokhin je uvjeren da će noviji događaji ubrzati daljnji raskol između Crkava u Kijevu i Moskvi.

Uloga Crkve u Putinovom projektu integracije

Ukoliko bi do toga došlo, bio bi to ujedno težak udarac za predsjednika Rusije Putina, smatraju promatrači. Jer, on se pri gospodarskoj i kulturološkoj integraciji bivših sovjetskih republika već godinama oslanja na Rusku pravoslavnu crkvu. Ukrajina u toj Putinovoj strategiji zauzima ključnu ulogu, jer u Kijevu su i Rusi pokršteni krajem 10. stoljeća.

Vladimir Putin i Patrijarh moskovski Kiril
Vladimir Putin i Patrijarh moskovski KirilFoto: picture-alliance/dpa

Putin i Kiril se po tom pitanju kreću u istom smjeru. Patrijarh je proteklih godina često putovao u Ukrajinu. Pritom je uvijek isticao da su Rusi i Ukrajinci dio takozvanog "Ruskog Mira" (ruskog svijeta). Tako se naziva ideja o duhovnoj i kulturnoj cjelini, koja prema mišljenju Kremlja seže izvan granica Rusije.

"Ta ideja je potpuno propala i diskreditirala se", smatra Mitrokhin. Ukrajinska pravoslavna crkva ne dopušta da ju Moskva instrumentalizira, dodaje on. U skoroj budućnosti će biti samo još riječi o tome hoće li Ruska pravoslavna crkva i Ukrajinska pravoslavna crkva krenuti putem "civiliziranog razvoda", prognoziraju stručnjaci.

Autori: Roman Goncharenko / Marina Martinović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić