Kriza austrijskih banaka: Ekonomski kolaps na Balkanu?

„Od projekata na istoku i jugoistoku Evrope austrijske banke su posljednjih godina profitirale u velikom stilu. Sada se ti projekti pretvaraju u rizične poslove čije je krajnje rezultate teško proračunati“, kaže stručnjak za financije Univerziteta u Klagenfurtu, profesor Gotfrid Haber. Menadžmenti velikih austrijskih banaka postaju nervozni, dodaje on, a njihova najveća briga su krediti koje su ove banke podijelile na jugoistoku Evrope, a koji bi, u najgorem slučaju, mogli ostati nenaplaćeni.

Da je strah od ovakve vrste scenarija opravdan, govori činjenica da već sada veliki broj domaćinstava u Rumuniji i Mađarskoj, nije u stanju vraćati rate za kredite koje su podigli. U posebno teškom položaju su domaćinstva koja su kredite podigli u stranim valutama, najčešće u švicarskim francima, a takvih je čak 70% svih kredita koje su austrijske banke izdale na istoku i jugoistoku Evrope. Dodatno je neizvjesna i stabilnost samog eura, tako su zbog mogućeg porasta inflacije ugrožena i domaćinstva koja imaju kredite i u, barem do sada, stabilnom euru. „Sve skupa“, kaže Haber „to je više nego dovoljan razlog za nervozu“.

Austrijske banke izdale najveći broj kredita

U zemljama istočne i jugoistočne Evrope austrijske banke trenutno imaju ukupno 300 milijardi eura izdatih kredita. Nijedna druga zemlja nije u bankarskom sektoru u toj mjeri zastupljena u ovom dijelu Evrope kao Austrija. Austrijske banke bile su među prvima koje su se nakon pada Berlinskog zida angažirale u novonastalom privrednom prostoru, u kom se dešavala tranzicija sa socijalističkog na kapitalistički sistem. Tada je privredi istočne i jugoistočne Evrope bio potreban novac, austrijske banke su ga skupo posuđivale, te tako pravile veliki profit. No, tada je i sama privreda u tom dijelu Evrope bilježila porast, tako da rizik u koji su se banke upuštale nije bio prevelik, kaže viceguverner Austrije nacionalne banke, Volfgang Duhaček. „Austrijske banke su nakon pada Berlinskog zida reagirale dinamično, ali se integracija istočne i jugoistočne Evrope u kapitalistički sistem nije dešavala samo na financijskom sektoru već i u privredi uopšte, tako da ne bih rekao da su banke bile pohlepne, već da je to bio sasvim normalan proces“, kaže Duhaček.

Ono što se sada ispostavlja kao problematično, jeste činjenica da su pojedine banke izdale kredite u dva puta većem iznosu nego što su same imale u pokriću, a što bi sada moglo biti relevantno i za sve austrijske poreske obveznike, kaže profesor Gotfrid Haber. „Sve banke o kojima je riječ imaju garanciju države da ih je ona u kriznim situacijama dužna spašavati. U tom slučaju to bi bilo opterećenje za državni budžet. Angažman banaka koje su radile na Istoku mogao bi skupo koštati ne samo te banke već i sve austrijske poreske obveznike“, tvrdi Haber.

Nove odredbe za poslovanje

No, upravo zbog ovoga, Austrijska nacionalna banka je u dogovoru sa bankama koje posluju na istoku i jugoistoku Evrope protekle sedmice donijela nove odredbe za njihovo poslovanje. Najvažnija odredba kaže da banke na stotinu eura koje imaju u pokriću u kreditima smiju izdati samo 110 eura, a druga da se pri izdavanju kredita detaljnije i oštrije mora kontrolirati likvidnost klijenata koji podižu kredit. Vremena u kojima se banke uopšte nisu interesovale za visinu primanja njihovih klijenata i u kojima je bila važna samo vrijednost nekretnine koju su kreditnim novcem željeli kupiti, definitivno su prošla, kaže viceguverner Austrijske nacionalne banke Volfgang Duhaček. „Mislim da su banke svjesne rizika kojeg sa sobom nosi trenutni razvoj situacije u financijskom sektoru, i znam da povlače poteze koji taj rizik svode na minimum“, kaže Duhaček.

O problemima sa kojima se susreću, u međuvremenu javno govore i same banke. Menadžment banke BankAustria kaže kako banka obustavlja ekspanziju na jugoistok Evrope, Erste banka govori o „štednji na Istoku“, u Hypo banci kažu da će ponovo trebati pomoć države, dok u menadžmentu Raiffaissen banke već otvoreno govore o povlačenju sa tržišta pojedinih zemalja na jugoistoku Evrope.

Međutim, potpuno povlačenje austrijskih banaka iz zemalja istočne i jugoistočne Evrope za neke od tih zemalja bilo bi katastrofalno, kaže profesor Gotfrid Haber, jer bi moglo dovesti i do potpunog kolapsa privrede tih zemalja. S tim u vezi, ovaj stručnjak navodi kako bi ponovo trebalo razmisliti o idejama Bečke inicijative, koja je pokrenuta za vrijeme financijske krize početkom 2008. godine. Tada su se predstavnici velikih austrijskih banaka dogovorili kako neće povlačiti kapital sa istoka Evrope, te da će se na tom području uzajamno podržavati, kako bi prebrodili krizu i dugoročno nastavili sa ostvarivanjem profita. Sa ovom idejom slaže se i viceguverner Austrijske nacionalne banke Volfgang Duhaček. „Ne bih rekao da je potrebna nova inicijativa slična Bečkoj inicijativi iz 2008. godine, ali mislim da je u interesu i svih banaka i svih austrijskih poreskih obveznika da se pridržavamo pokoje odredbe tadašnje Bečke inicijative“.

Autor: Emir Numanović

Odgovorna urednica: Jasmina Rose