1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kosovo uvelo vize za građane BiH

23. januar 2014

Kako BiH, uprkos pozivima kosovskih zvaničnika, nije ukinula vizni režim za građane Kosova, Kosovo je uvelo vize za građane BiH. Odluka je očekivana, kao i posljedice. Ispaštat će obični građani i privrednici.

https://p.dw.com/p/1AvrP
Symbolbild Bosnischer Pass
Foto: klix.ba

Ministar vanjskih poslova Kosova Enver Hoxhaj ranije je izjavio da će, ako BiH do 15. januara ne ukine vizni režim za građane Kosova, Priština postupiti recipročno i uvesti vize za građane BiH. „Tokom ovih šest godina vlasti u Sarajevu su se pokazale neodgovornim prema Kosovu i njegovim građanima, koji su aplicirali za vize pod veoma teškim uslovima da bi slobodno putovali u BiH. Ovo nije u duhu regionalne saradnje koju imamo sa drugim zemljama“, napisao je krajem prošle godine na svom Facebook profilu Enver Hoxhaj.

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović tvrdi da ovakva odluka ne predstavlja iznenađenje. „Da vam pravo kažem, ovo je pomalo i očekivana odluka jer BiH tu treba da napravi neki iskorak i radi odnosa sa Kosovom i radi naših privrednika koji imaju poslovne veze s Kosovom. Nadam se da ćemo te stvari ubrzano rješavati“, rekao je Izetbegović.

Uvođenje viza za državljane BiH na Kosovu moglo bi se odraziti i na trgovinsku razmjenu između BiH i Kosova.
Uvođenje viza za državljane BiH na Kosovu moglo bi se odraziti i na trgovinsku razmjenu između BiH i Kosova.Foto: picture-alliance/dpa

Komplicirane procedure za dobijanje viza

Građani Kosova su do 2010. godine u BiH mogli ući samo uz posebno odobrenje Vijeća ministara BiH, i to ako je procijenjeno da je njihov dolazak od interesa za BiH. Ta je praksa promijenjena na inicijativu Ministarstva vanjskih poslova BiH, tako da Kosovari za bh. vize, koje se izdaju na posebnim papirima, mogu aplicirati u Ambasadama BiH u Skoplju, Beogradu ili Podgorici. Nakon što je Kosovo u srijedu (22.1.) uvelo recipročnu mjeru, građani BiH koji žele putovati na Kosovo prvo će morati u Tiranu, u Ambasadu Republike Kosovo, gdje će ih viza koštati 40 eura.

Stručnjaci tvrde kako će uvođenje viza za bh. građane direktno uticati na trgovinsku razmjenu između BiH i Kosova, jer je Kosovo jedna od rijetkih zemalja sa kojom BiH ima pozitivan trgovinski bilans. Pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH za bilateralne odnose Amer Kapetanović kaže da je Vijeće ministara BiH razmatralo prijedlog prema kojem bi BiH postupila poput drugih evropskih zemalja koje ne priznaju nezavisnost Kosova, ali priznaju putne isprave ove zemlje. Prijedlog je potom upućen Predsjedništvu BiH.

Zbog politike trpi ekonomija

„Sa Kosovom treba napraviti određene administrativne aranžmane koji neće prejudicirati priznanje, odnosno status Kosova. BiH godišnje na Kosovo izvozi robe u vrijednosti od sedamdeset do osamdeset miliona eura. Javnost u BiH pri tome mora znati da robu na Kosovo jednako izvoze kako firme iz Federacije, tako i firme iz Republike Srpske. To su ekonomski interesi koje treba uzeti u obizir. Ako Predsjedništvo usvoji prijedlog da i BiH prizna putne isprave Kosova, mislim da ćemo relaksirati situaciju“, rekao je Kapetanović za BHRT.

Odluka kosovske Vlade da uvede vize za građane BiH, pored privrednika, najviše će pogoditi bh. državljane porijeklom sa Kosova, smatra predsjednik Zajednice Albanaca u BiH Muharem Zejnullahu. „Naša rodbina i prijatelji s Kosova imaju velike probleme pri dolasku u BiH jer ova zemlja, osim što ne priznaje putne isprave Kosova, za Kosovare traži i posebne vize. Sada Kosovo uvodi recipročnu mjeru tako da ćemo i mi iz BiH, koji nemamo druge dokumente osim bosanskohercegovačkih, imati probleme pri odlasku na Kosovo. Kosovska Vlada je najavila ove mjere, ali u BiH na žalost nije bilo odgovarajuće reakcije“, kaže Zejnullahu za Deutsche Welle.

„Originalni“ proizvodi na kosovski način

Zbog protivljenja srpskih predstavnika u institucijama vlasti, BiH još nije priznala Kosovo kao nezavisnu državu. Analitičari podsjećaju da je BiH i ranije bila „kolateralna šteta odnosa Beograda i Prištine“ i da neriješeni politički odnosi u regiji i danas ugrožavaju ekonomske procese.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić