1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Korumpirani Budimir ili konstruirane optužbe?

29. april 2013

Uhićenje Živka Budimira je tema o kojoj ovoga ponedjeljka (29.4.) pišu i njemačke novine. Listovi se osvrću i na rastući antisemitizam u Mađarskoj, kao i na sumnju Nijemaca prema islamu u njihovoj zemlji.

https://p.dw.com/p/18Orr
Živko Budimir
Živko BudimirFoto: Präsidialamt Föderation BiH

"Bili su to uzvišeni ciljevi, koje je Živko Budimir nedavno najavio pri osnivanju njegove nove stranke. Stranka pravde i povjerenja (SPP) treba biti tu za sve građane Bosne i Hercegovine, kazao je Budimir, predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine. Ali ukoliko se obistini ono što su bosanskohercegovačka antikorupcijska institucija SIPA i drugi istražitelji navodno saznali, predsjednik je bio prije svega zainteresiran za vlastitu dobrobit", piše Süddeutsche Zeitung (SZ), pojašnjavajući da su Budimir i drugi visoki dužnosnici Federacije BiH uhićeni zbog sumnje da su uzimali mito i sustavno odobravali pomilovanja osuđenih zločinaca.

Budimir, raspad koalicije i politička kaljuža Federacije BiH

SZ navodi da se "trojku (Hidajet) Halilović, (Petar) Barišić i Budimir" optužuje da je uzimala novac za brojna pomilovanja: "dileri drogom i više pravomoćno osuđenih ubojica i mafijaša su pomilovani, kako se navodi, katkad čak kratko poslije presude. Ukoliko se obistine ti navodi u sudskom procesu, bio bi to najspektakularniji postupak protiv korupcije od neovisnosti Bosne i Hercegovine prije više od dva desetljeća. Druga mogućnost: optužbe su konstruirane kako bi se maknuo s puta predsjednik koji se nalazi u centru jedne političke krize."

Policajci provode Živka Budimira
Budimira se optužuje za pomilovanje osuđenih zločinaca i uzimanje novca za toFoto: SIPA

Ovaj list s tim u svezi podsjeća na političku blokadu koja u Federaciji BiH traje već gotovo godinu dana, a koja je prouzrokovana krizom na državnoj razini, gdje je iz vladajuće koalicije izišla SDA, a što je prouzrokovalo otpuštanje SDA-ovih ministara iz vlade. Budimir se protivio otpuštanju ministara iz Federacije BiH, među kojima su bili i ministri tadašnjeg Budimirova HSP-a, kako podsjeća SZ, a "nova koalicija je neposlušnog predsjednika rado htjela smijeniti, ali joj je za to nedostajala u parlamentu potrebna dvotrećinska većina. I tako se bošnjačko-hrvatska Federacija već mjesecima nalazi u političkoj kaljuži."

Situacija ne izgleda bolje ni na državnoj razini, nastavlja SZ, "gdje Predsjedništvo dijele jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin, a usto Republika Srpska više ističe daljnje približavanje Srbiji, nego izgradnju jedne funkcionalne Bosne i Hercegovine."

Rasprostranjene antisemitske tendencije u Mađarskoj

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) se u svome izdanju od ponedjeljka (29.4.) osvrće na rastući antisemitizam u Mađarskoj te napominje da su zbog toga neki mađarski židovi već kratko pred tim da spakiraju kofere i odsele iz te EU članice. Premijer Viktor Orban je nedavno bio zabranio jednu demonstraciju, koja je navodno trebala biti antisemitski orijentirana. Sud u Budimpešti je sada tu Orbanovu zabranu odbacio s obrazloženjem da ona nije imala pravnu podlogu. Orban je međutim prethodno dobio pohvale izraelskog veleposlanika za tu zabranu, pojašnjava FAZ, što je za Orbana vjerojatno bilo bitno, "jer se on i njegova stranka Fidesz u medijima uvijek iznova dovode u vezu s antisemitskim tendencijama u Mađarskoj. Orbanova slaba točka je novinar Zsolt Bayer, suosnivač stranke Fidesz i vjerojatno i osobni prijatelj premijera. Bayer se opetovano i rado psovkama izjašnjavao o židovskim suvremenicima, na primjer o onim intelektualcima, koji 'uriniraju u bazen nacije': 'oni su naši opravdavajući židovi, što znači: sama njihova egzistencija opravdava antisemitizam'. Orban je svrstavanje Bayera kao antisemita zbog takvih ispada, nazvao 'neozbiljnim'."

Viktor Orban
Viktor OrbanFoto: Reuters

FAZ piše da bi zbog antisemitskih izjava i Orbanovog ponašanja, unatoč tome što javnosti pokazuje spremnost na borbu protiv antisemitizma, kao kroz spomenutu zabranu demonstracije, moglo biti moguće da samo još nekoliko kapljica nedostaje da se prelije čaša. "Neosporno je da su u Mađarskoj široko rasprostranjene antisemitske tendencije, i sve više javno izlaze na vidjelo. Ogledaju se u jačanju stranke Jobbik, posebice na selu. Ali i na sveučilištima se izvještava o određenim slučajevima, na primjer o fakultetskim profesorima, koji na vratima svojih ureda nalaze naljepnice, na kojima ih se odbacuje kao židove. Prema rezultatima jedne ankete, svaki treći student bi glasovao za Jobbik", navodi FAZ. List dalje piše da predstavnici mađarskih židova smatraju da je antisemitizam problematičan samo za pet posto tamošnjih židova, ali da situacija nije tako dramatična da bi se odmah spakiralo kofere i odselilo glavom bez obzira. Međutim, mnogi se raspituju o mogućnostima zaposlenja u inozemstvu i razmišljaju o tome da odsele, prenosi FAZ navode jednog mađarskog židovskog lista.

"Obzirom na to se Svjetski židovski kongres (World Jewish Congress - WJC) odlučio na neuobičajen korak. Svjesno se naredne nedjelje godišnji kongres neće održati u Sjedinjenim Američkim Državama ili Izraelu, već u Budimpešti", prenosi FAZ.

Minaret i crkveni toranj
Njemački građani sumnjivi prema islamu u NjemačkojFoto: picture alliance / dpa

Svaki drugi Nijemac smatra islam prijetnjom

U članku "Nijemci se trebaju više pozabaviti islamom", list Die Welt prenosi rezultate studije, koju je provela zaklada Bertelsmann, a prema kojoj 51 posto Nijemaca islam smatra prijetnjom. "Polovica građana prema tome odbacuje izjavu da se islam uklapa u zapadni svijet. Obzirom na te brojke su zastupnici iz politike i crkvenih institucija od građana Njemačke zatražili da se suoče s islamom. 'Studija pojačava dojam da mnogi ljudi u Njemačkoj imaju iskrivljenu sliku islama u našoj zemlji', kazao je predsjedatelj vijeća Evangeličke crkve u Njemačkoj, Nikolaus Schneider", piše Die Welt. List s tim u svezi donosi i druge izjave njemačkih političara, koji upućuju slične zahtjeve njemačkim građanima, ali i pozive predstavnika muslimana u Njemačkoj da i druga strana, znači muslimani, trebaju nešto učiniti po tom pitanju i sami se približiti ostalim njemačkim građanima.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić