Korist za Njemačku od novih građana EU

„Od novca koji ovdje zaradim za dva mjeseca, mogu u Poljskoj živjeti pola godine“ – kaže 45-godišnja Danuta Jasionek, dok pere posuđe u kuhinji jedne farme šparoga i jagoda u Bornheimu. Već devet godina svake sezone radi u Njemačkoj. „Ranije nam je trebalo mjesec dana da nađemo ljude“ – objašnjava vlasnik farme Claus Ritter. „Sada samo pozovemo telefonom – i za sedam dana svi su tu.“ To je posljedica slobode zapošljavanja u Europskoj uniji: od prvog svibnja 2011. građani srednje i istočne Europe (osim Rumunjske i Bugarske) mogu raditi bez ograničenja.

Među 1.000 sezonskih radnika u Bornheimu sve je više Rumunja i Bugara. Ali i Nijemci rade ovdje: na primjer 61-godišnja Gisela Klein. „Već šest godina sam ovdje i dobro se slažem s radnicima iz inozemstva“, kaže ona. „Ponekad imamo jezične probleme, ali osim toga, sve je u redu“, govori dok pokazuje list papira na kuhinjskom zidu, na kojemu je nekolicina riječi prevedenih na rumunjski koje pomažu u komunikaciji u kuhinji.

Raditi u Njemačkoj, živjeti u Poljskoj

Za nekoliko mjeseci ove žene će se razdvojiti – makar do sljedeće sezone. Danuta Jasionek ide kući, u Poljsku, i s njom mnogo njezinih sunarodnjaka. Koristi priliku da radi nekoliko mjeseci u Njemačkoj, ali više voli živjeti u vlastitoj zemlji. Slično misle i, između ostalih, bolje kvalificirani državljani zemalja članica EU-a iz srednje i istočne Europe. „Razlika između Njemačke i zemalja podrijetla bila je tako velika prije dvadeset godina da se isplatilo doći u Njemačku“, objašnjava glasnogovornica Središnje službe za stručno posredovanje i za strance pri Saveznoj agenciji za zapošljavanje Beate Raabe. „Sada je ta razlika manja, mogućnosti za zaradu u Poljskoj su bolje.“ Zato i manje ljudi želi posao u Njemačkoj.

Kada se njemačko tržište rada 2011. otvorilo za državljane zemalja srednje i istočne Europe (osim Rumunjske i Bugarske), postojao je strah da će radnici s istoka preplaviti tržište. Ali Gisela Klein, koja radi u kuhinji, sigurna je da ljudi poput njezine kolegice iz Poljske neće Nijemcima oduzeti zaposlenje.

To potvrđuje i stručnjak za tržište rada Oliver Koppel iz Instituta za njemačko gospodarstvo u Kölnu. Strah od preplavljivanja tržišta bio je neutemeljen. „Prvo, granične kontrole su osjetno smanjile broj pridošlica. Zadržali smo kontrolu“, kaže Koppel. „Drugo, u Njemačkoj tržište rada dosta dobro stoji, što znači da nam treba radna snaga.“

Godinu prije promjene zakona – dakle 2010. – u Njemačku je došlo oko 130 tisuća migranata iz Poljske, 75.000 iz Rumunjske i 39.000 iz Bugarske. Te brojke su 2011. porasle jako malo, kažu stručnjaci za tržište rada. Iz tih zemalja u Njemačku je došlo između 63 i 89 tisuća ljudi, prema podacima Savezne agencije za rad i Savezne institucije za migraciju i izbjeglice.

Obrazovani Poljaci mogu popuniti rupe u istočnoj Njemačkoj

Pored straha od gubljenja posla, mnogi se plaše da će zbog radnika s istoka EU-a pasti ukupna razina plaća, jer su ljudi iz tih zemalja spremni raditi za manje novca. To se nije dogodilo. Naprotiv. Sloboda tržišta rada koristi Njemačkoj. To potvrđuje Savezna agencija za rad, ali i brojni gospodarski stručnjaci. „Radna snaga iz novih zemalja EU-a olakšala je situaciju na tržištu rada”, siguran je Oliver Koppel iz Instituta za njemačko gospodarstvo. Na primjer, na tržištu obrazovanja. „U istočnoj Njemačkoj je trenutno oko pedeset posto manje mladeži spremno završiti visoko obrazovanje, nego prije dvadeset godina. Zbog tog prilično velikog pada, postoji mnogo mjesta za stjecanje radnog iskustva, koja nisu popunjena.” Nakon kraja DDR-a na istoku Njemačke rađa se manje djece. „Ti poslovi mogu se dosta dobro popuniti visoko obrazovanim Poljacima”, objašnjava Koppel.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić