1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Korak ka miru u Ukrajini?

18. april 2014.

Ukrajina, Rusija, Sjedinjene Američke Države i Evropska unija pozvale su na prekid oružanih pobuna u Ukrajini, a demonstrantima su obećani amnestija i legalni načini za ostvarivanje političkih ciljeva.

https://p.dw.com/p/1BkYo
Ukraine Krise Außenminister Gespräch 17.04.2014 Genf
Foto: Reuters

Razoružavanje nelegalnih grupa i oslobađanje zauzetih administrativnih zagrada u Ukrajini mora da počne odmah, a odgovornost za primenu dogovorenog snose i Kijev i Moskva. Ukrajina, Rusija, EU i SAD dogovorile su “početne mere” u cilju smirivanja situacije u Ukrajini. Prva poruka je poziv svim stranama da se uzdrže od nasilja, pretnji i provokacija uz jasnu osudu svake vrste ekstremizma, rasizma i religijske netolerancije :

“Dogovorili smo se i da sve nelegalne grupe moraju biti razoružane. Da ilegalno zauzete zgrade moraju biti vraćene legitimnim vlasinicima, a da se nelegalno okupirane ulice, trgovi i druga javna mesta moraju isprazniti”, izjavio je američki državni sekretar Džon Keri posle kvadrilateralnog sastanka u Ženevi. U okviru dogovorenog, vlada u Kijevu obavezala se da obezbedi amnestiju za sve protestanete koji se povuku sa ulica i predaju oružnje, pod uslovom da nisu osumljičeni za teške zločine. U sprovođenju dogovorenog ukrajinskim vlastima i lokalnim zajednicam pomagaće misija OEBS-a, u kojoj će se nalaziti predstavnici EU, SAD i Rusije:

Ukraine Krise Außenminister Gespräch 17.04.2014 Genf
LavrovFoto: Reuters

“Naš dogovor je kompromis i priznanje svih strane da se rešenje za Ukrajinu mora, na prvom mestu, tražiti među narodom u Ukrajini, bez pritisaka spolja“, izjavio je šef ruske diplomatije, Sergej Lavrov. Lavrov je potvrdio zajednički stav da su nasilni protesti i zauzimanje administrativnih zdrada lokalnih vlasti neprihvatljivi i pozvao na “širok nacionalni dijalog” koji bi na transparentan i iskren način doveo do razgovora svih zajednica i političkih opcija u Ukrajini o budućnosti zemlje. Američki državni sekretar i šefica EU diplomatije, Ketrin Ešton, potvrdili su da su se ukrajinske vlasti “obavezale” da sprovedu sveobuhvati proces reforme ustava koji bi odgovorio na “legitime zahteve zajednica” i pozvali narod u Ukrajini da kroz ovaj proces, kao i glasanjem na predsedničkim izborima 25. maja, izraze svoju volju. Sa druge strane, od Ruske Federacije očekuje se da “ozbiljno” insistira na razoružavanju proruskih separatista:

“Jasno sam stavio do znaja ministru spoljnih poslova Lavrovu, da ako ne bude napretka u primeni ovih principa nećemo imati izbora i uveđćemo dodatne mere protiv Rusije”, izjavio je američki državni sekretar na kraju sastanka u Ženevi.

Putin podržao demokratski dijalog vlasti i naroda u Ukrajini

Dok su u Ženevi razgovarli šefovi diplomatija EU, SAD, Rusije i Ukrajine, predsednik Ruske Federacije, Vladimir Putin, održao je četvorosati televizijski intervju u kome se založio za demokratski dijalog vlasti u Kijevu sa narodom na istoku Ukrajine dodavši da se nada „da neće biti u prilici da mora da upotrebi ovlašćenje Dume“ da interveniše u Ukrajini. Putin je ovom prilikom uputio i oštre kritike na račun vlade u Kijevu: „Da li su poludeli? Šalju tenkove, avione, oklopna vozila, naoružanje. Na koga? Na sopstveni narod“, rekao je Putin.On je istovremeno demantovao da je Rusija umešana u dogadjaje na istoku Ukrajine rekavši da su to "gluposti".

Ukraine Krise Außenminister Gespräch 17.04.2014 Genf
KeriFoto: Reuters

"Na istoku Ukrajine nema nikakvih ruskih jedinica. Nema specijalnih službi, instruktora, sve su to lokalni gradjani", izjavio je ruski predsednik naglasivši da njegova zemlja „nikada nije planirala nikakve vojne intervencije niti aneksije“, kao i da je situacija na Krimu rešavana „u hodu“ kada se pojavila pretnja za tamošnje građane. Međutim, odgovarajući na neka od dva miliona pristiglih pitanja, Putin je prvi put priznao da su ruski vojnici bili na Krimu u cilju „stvaranja uslova za slobodne izbore“. I dok je predsednik Ruske Federacije u četvrtak u (17.04.) naglasio da interes Moskve nije „oživljavanje podela iz vremena Hladnog rata“, američki državi sekretar Džon Keri poručio je posle sastanka u Ženevi da se od Rusije, kao odgovor na primenu dogovorenih mera za smirivanje situacije u Ukrajini, očekuje postepeno povlačenje nagomilanih vojnih snaga sa granice sa Ukrajiom.

Slede trilateralni razgovori o energetici?

I dok su šefovi diplomatija Rusije, EU, SAD i Ukraine posle prvog sastanka u Ženevi i početnih dogovora najavili “nastavak razgovora u različitim formatima”, iz sedišta Evropske komisije u Briselu put Moskve je poslat i odgovor na pismo koje je predsednik Rusije, Vladimir Putin poslao prošle nedelje na adrese 18 zemalja članica EU. U pismu se upozorava na mogućnost prekida isporuke priorodnog gasa Ukrajini i traži trilateralni sastanak EU, Ukrajine i Rusije o energetiskim pitanjima:

“EU se slaže sa vašim predlogom o održavanju konsultacija sa Ruskom Federacijom i Ukrajinom o sigurnosti isporuka i tranzita gasa”, stoji u pismu koje je predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo uputio Putinu u četvrtak (17.04.).

Barozo je u svom odgovoru Putinu naglasio da su “promene u postojećim aranžamanima zbog političkih prilika u suprotnosti sa duhom podrške i saradnje o kojima govori ruski predsednik”. Predsednik Evropske komisije pozvao Rusiju da poštuje gasne sporazume i podsetio je na obavezu da pre preduzimanja „jednostranih koraka“, kao što je obustavljanje isporuke gasa, o tome mora da obavesti Evropu. I dok Brisel sa zemljama čalnicama Unije razmatra moguće ekonomske mere protiv Rusije i njihov uticaj na evropske ekonomije, predsednik Rusije Vladimir Putin, poručuje:

“Mi prodajemo evropskim zemaljama oko 35 odsto njima potrebnog gasa. Da li oni mogu da prekinu taj uvoz it Rusije? Ja mislim da je to nemoguće.“

Ukrajina Rusiji duguje više od dve milijarde evra za isporučeni gas, a mogući prekid daljih isporuka Kijevu značio bi i smanjenje priliva gasa u Evropu. U ovom trenutku iz Ruske Federacije stiže gotovo jedna trećina ukupnog gasa potrebnog Evropi, od čega 40 procenata dolazi upravo preko ukrajinskih gasovoda.

Evropski parlament oštar prema Moskvi

Evropski parlament je u istom danu kada se održao sastanak u Ženevi izglasao Rezoluciju kojom se od Saveta EU traži da pojača drugu fazu sankcija, ali i bude spremna da odmah primeni i “treći korak” koji se odnosi na uvođenje sveobuhvatnih ekonomskih mera protiv Rusije. Evropski parlamentarci pozvali su EU da protiv Rusije sprovede i embargo na oružnje.

“Nema sumnje da Rusija nastvalja da podstiče tenzije na istoku Ukrajine rukovodeći i podržavajući separatiste i naoružane grupe”, izjavio je predsedavajući Odborom za spoljne poslove u Evropskom parlamentu, Elmar Brok.

“Neophodno je da se Rusiji jasno stavi do zanja da međunarodna zajednica neće dozvoliti nezakonito kršenje međunarodnog prava”, poručio je Brok sa zasedanja Evropskog parlamenta u Strazburu.

Evropski parlament traži od Moskve da povuče svoje trupe sa ukrajinske granice, da ukine dekret na osnovu koga se dozvoljava vojna intervencija u Ukrajini i da jasna naređenja separatistima u Ukrajini da se uzdrže od nasilja. Istovremeno Evropski parlament poziva na održavanje “slobodnih, pravednih i bez spoljnih pritisaka” izbora u Ukrajini 25. maja, uz učešeće posmatrača OEBS-a i EU.

Autor: Marina Maksimović
Redakcija: Jakov Leon