Korak ka miru u Ukrajini

Ukrajina, Rusija, EU i SAD dogovorile su na sastanku u Ženevi “početne mjere” u cilju smirivanja situacije u Ukrajini. Prva poruka je zajednički poziv svim stranama da se uzdrže od nasilja, prijetnji i provokacija uz jasnu osudu svake vrste ekstremizma, rasizma i religijske netolerancije:

“Dogovorili smo se i da sve nelegalne grupe moraju biti razoružane. Da ilegalno zauzete zgrade moraju biti vraćene legitimnim vlasnicima, a da se nelegalno okupirane ulice, trgovi i druga javna mjesta moraju isprazniti”, izjavio je američki državni sekretar Džon Keri poslije sastanka u Ženevi.

Vlada u Kijevu obavezala se da obezbjedi amnestiju za sve protestante koji se povuku sa ulica i predaju oružje, pod uslovom da nisu osumnjičeni za teške zločine.

Dogovorena misija OEBS-a

U sprovođenju dogovorenog ukrajinskim vlastima i lokalnim zajednicama pomagaće misija OEBS-a, u kojoj će se nalaziti predstavnici EU, SAD i Rusije: “Naš današnji dogovor je kompromis i priznanje svih strana da se rješenje za Ukrajinu mora, na prvom mjestu, tražiti među narodom u Ukrajini, bez pritisaka spolja“, izjavio je šef ruske diplomatije, Sergej Lavrov.

Lavrov je potvrdio zajednički stav da su nasilni protesti i zauzimanje administrativnih zdrada lokalnih vlasti neprihvatljivi i pozvao na “širok nacionalni dijalog” koji bi na transparentan i iskren način doveo do razgovora svih zajednica i političkih opcija u Ukrajini o budućnosti zemlje.

Američki državni sekretar i šefica EU diplomatije, Ketrin Ešton, potvrdili su da su se ukrajinske vlasti obavezale da sprovedu sveobuhvati proces reforme ustava koji bi odgovorio na “legitime zahtjeve zajednica” i pozvali narod u Ukrajini da kroz ovaj proces, kao i glasanjem na predsjedničkim izborima 25. maja, izraze svoju volju.

Sa druge strane, od Ruske Federacije očekuje se da insistira na razoružavanju proruskih separatista:

“Jasno sam stavio do znanja ministru spoljnih poslova Lavrovu, da ako ne bude napretka u primjeni ovih principa nećemo imati izbora i uvešćemo dodatne mjere protiv Rusije”, izjavio je američki državni sekretar na kraju sastanka u Ženevi.

Putin podržao demokratski dijalog vlasti i naroda u Ukrajini

Dok su u Ženevi razgovarali šefovi diplomatija EU, SAD, Rusije i Ukrajine, predsjednik Ruske Federacije, Vladimir Putin, održao je četvorosatni televizijski intervju u kome se založio za demokratski dijalog vlasti u Kijevu sa narodom na istoku Ukrajine dodavši da se nada „da neće biti u prilici da mora da upotrebi ovlašćenje Dume“ da vojno interveniše u Ukrajini.

Putin je ovom prilikom uputio i oštre kritike na račun vlade u Kijevu: „Da li su poludjeli? Šalju tenkove, avione, oklopna vozila, naoružanje. Na koga? Na sopstveni narod“, rekao je Putin.

On je istovremeno demantovao da je Rusija umiješana u događaje na istoku Ukrajine rekavši da su to "gluposti". "Na istoku Ukrajine nema nikakvih ruskih jedinica. Nema specijalnih službi, instruktora, sve su to lokalni građani", izjavio je ruski predsjednik naglasivši da njegova zemlja „nikada nije planirala nikakve vojne intervencije niti aneksije“, kao i da je situacija na Krimu rješavana „u hodu“ kada se pojavila prijetnja za tamošnje građane. Međutim, odgovarajući na neka od dva miliona pristiglih pitanja, Putin je prvi put priznao da su ruski vojnici bili na Krimu u cilju „stvaranja uslova za slobodne izbore“.

I dok je predsjednik Ruske Federacije u četvrtak u (17.04.) naglasio da interes Moskve nije „oživljavanje podjela iz vremena Hladnog rata“, američki državi sekretar Džon Keri poručio je poslije sastanka u Ženevi da se od Rusije očekuje postepeno povlačenje nagomilanih vojnih snaga sa granice sa Ukrajinom.

Slijede trilateralni razgovori o energetici?

I dok su šefovi diplomatija Rusije, EU, SAD i Ukrajine poslije prvog sastanka u Ženevi i početnih dogovora najavili “nastavak razgovora u različitim formatima”, iz sjedišta Evropske komisije u Briselu put Moskve je poslat i odgovor na pismo koje je predsjednik Rusije, Vladimir Putin poslao prošle nedjelje na adrese 18 zemalja članica EU.

U pismu se upozorava na mogućnost prekida isporuke gasa Ukrajini i traži trilateralni sastanak EU, Ukrajine i Rusije o energetskim pitanjima: “EU se slaže sa vašim prijedlogom o održavanju konsultacija sa Ruskom Federacijom i Ukrajinom o sigurnosti isporuka i tranzita gasa”, stoji u pismu koje je predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo uputio Putinu u četvrtak (17.04.).

Barozo je u svom odgovoru Putinu naglasio da su “promjene u postojećim aranžamanima zbog političkih prilika u suprotnosti sa duhom podrške i saradnje o kojima govori ruski predsjednik”. Predsjednik Evropske komisije pozvao je Rusiju da poštuje gasne sporazume i podsjetio je na obavezu da prije preduzimanja „jednostranih koraka“, kao što je obustavljanje isporuke gasa, o tome mora da obavijesti Evropu.

I dok Brisel sa zemljama čalnicama Unije razmatra moguće ekonomske mjere protiv Rusije i njihov uticaj na evropske ekonomije, predsjednik Rusije Vladimir Putin, poručuje:

“Mi prodajemo evropskim zemaljama oko 35 odsto njima potrebnog gasa. Da li oni mogu da prekinu taj uvoz iz Rusije? Ja mislim da je to nemoguće.“

Ukrajina Rusiji duguje više od dvije milijarde evra za isporučeni gas, a mogući prekid daljih isporuka Kijevu značio bi i smanjenje priliva gasa u Evropu. U ovom trenutku iz Ruske Federacije stiže gotovo jedna trećina ukupnog gasa potrebnog Evropi, od čega 40 procenata dolazi upravo preko ukrajinskih gasovoda.

Evropski parlament oštar prema Moskvi

Evropski parlament je u istom danu kada se održao sastanak u Ženevi izglasao Rezoluciju kojom se od Savjeta EU traži da pojača drugu fazu sankcija, ali i bude spremna da odmah primijeni i “treći korak” koji se odnosi na uvođenje sveobuhvatnih ekonomskih mjera protiv Rusije. Evropski parlamentarci pozvali su EU da protiv Rusije sprovede i embargo na oružje.

“Nema sumnje da Rusija nastavlja da podstiče tenzije na istoku Ukrajine rukovodeći i podržavajući separatiste i naoružane grupe”, izjavio je predsjedavajući Odborom za spoljne poslove u Evropskom parlamentu, Elmar Brok.

“Neophodno je da se Rusiji jasno stavi do zanja da međunarodna zajednica neće dozvoliti nezakonito kršenje međunarodnog prava”, poručio je Brok sa zasjedanja Evropskog parlamenta u Strazburu.

Evropski parlament traži od Moskve da povuče svoje trupe sa ukrajinske granice, da ukine dekret na osnovu koga se dozvoljava vojna intervencija u Ukrajini i da jasna naređenja separatistima u Ukrajini da se uzdrže od nasilja. Istovremeno Evropski parlament poziva na održavanje “slobodnih, pravednih izbora, bez spoljnih pritisaka” u Ukrajini 25. maja, uz učešće posmatrača OEBS-a i EU.

Autorka: Marina Maksimović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić