Koliko će Njemačku koštati nova sigurnosna politika?

Početkom godine su se njemački predsjednik Joachim Gauck, ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier i ministarka odbrane Ursula von der Leyen pobrinuli za dizanje medijske prašine: Njemačka mora preuzeti više odgovornosti u otklanjanju kriza na svjetskoj političkoj sceni, a u slučaju nužde i upotrebom oružja, istakli su oni. Još tada je bilo jasno da takav pristup nije besplatan. Nove misije Bundeswehra u inostranstvu i jači angažman BND-a, njemačke obavještajne službe, podrazumijevaju i dodatno trošenje novca.

Mjesecima kasnije, nakon te najave promjene kursa njemačke vanjske politike, postalo je jasno da će to biti još skuplje nego što se očekivalo: sukobi u Ukrajini, rat protiv terorista "Islamske države", nedovoljna opremljenost njemačkih borbenih snaga i atraktivni program sa kojim Von der Leyen Bundeswehr želi učiniti jačim konkurentom na tržištu rada. Odbrambeno politička budućnost Njemačke će na taj način još više opteretiti državni budžet. Toga je svjesna i SPD-ova ekspertica za budžet Karin Evers-Meyer: "Moja prognoza, kao i svih drugih stručnjaka, je da budžet odbrane mora porasti. Ako želimo ispuniti svoje obaveze koje smo preuzeli, i bez znanja o tome šta želimo u budućnosti, proračun mora porasti."

Budžet Bundeswehra ostaje nepromijenjen

Ove sedmice održana je takozvana sjednica čišćenja saveznog budžeta za 2015. Poslanici su, između ostalog, još jednom raspravljeli o drugoj po veličini stavci budžeta, a riječ je o budžetu za odbranu. Rezultat je, uprkos dodatnim opterećenjima u narednoj godini, ostao na tome da se za Bundeswehr ponovo izdvoje 32,3 millijarde eura.

Međutim, zahvaljujući slučajnosti, ministrica Von der Leyen nije morala tražiti povećanje budžeta. Zbog poteškoća u isporuci prilikom različitih projekata naoružavanja, u planiranju budžeta za 2015. je ostalo još slobodnog novca, pojašnjava stručnjak za budžet Bartholomäus Kalb iz CDU-a: "Poznate su vam poteškoće koje smo imali kod Pume, malog oklopnog vozila. Imamo kašnjenja sa isporukom cisterni i sa helikopterima. I to sve naravno utiče na budžet. Mi ne možemo platiti račune za materijale i opremu koje još nemamo."

U predstojećem budžetu za odbranu će se osjetiti ta opterećenja. Tu će se naći i dodatne stavke, a koje će izazvati neizbježno srednjoročno povećanje budžeta, smatra Kalb: "Mi, pored tih velikih sistema, imamo i zastoj u segmentu takozvanog održavanja opreme i sredstava, gdje se upravo sada povećavaju naši troškovi, a potom će uslijediti određeni odliv novca za to."

I BND treba novac

Budžet za odbranu nije jedina stavka koja treba biti veća glede nove njemačke vanjske politike. Stoga će, prije nego što Bundeswehr bude poslan u inostranstvo, vlada htjeti da zna koliko može biti opasan neki zadatak. I tu se u igri pojavljuje obavještajna služba (BND), koja će onima koji donose odluke proslijediti važne informacije o kriznim područjima.

Određene javne subvencije za BND su između 2008. i 2014. povećane za 28 procenata. U narednoj godini bi trebale ponovo porasti i to na 615 miliona eura. U poređenju sa budžetom Bundeswehra i njegovih 32,3 milijarde eura to izgleda ekstremno malo. Ali, baš u maniru tajne službe BND ne otkriva izvore i sumu svih svojih sredstava.

Prikriveni finansijski izvori BND-a

Stručnjak za rad tajne službe Erich Schmidt-Eenboom pojašnjava odakle dolazi novac za finansiranje BND-a: "Na prvom mjestu je tradicionalno Savezno ministarstvo odbrane. U prvom redu se to radi plaćanjem vojnika koji rade za obavještajnu službu, a trenutno bi trebalo biti oko 800 takvih radnih mjesta. Potom se to radi i tako što se sredstvima Bundeswehra finansira rad tehničkih ustanova BND-a." Kada je riječ o satelitskim izviđanjima i tu Bundeswehr nosi najveći teret. Uglavnom BND određuje gdje će se angažovati špijunski sateliti, kaže Schmidt-Eenboom.

Jedan dio svojih izdataka BND prebacuje i na njemačke borbene snage. To je još jedan argument za rast budžeta za odbranu. Inače je Bundeswehr i jedan od glavnih profitera od informacija koje šalju obavještajne službe. Bivši predsjednik BND-a Hans Georg Wieck je u osnovi potvrdio da BND iz drugih izvora dobija novac, ali zbog povjerljivosti informacija nije htio reći ništa određeno.

Wieck je, kao i Schmidt-Eenboom, ubijeđen da će BND u budućnosti trebati više novca kako bi informisao saveznu vladu o sve većim krizama. "Vrijeme u kome se moglo živjeti od mirnih dividendi, a koje je nastupilo po okončanju Hladnog rata, je prošlo", kaže Wieck. "Danas se novi rizici ne pojavljuju samo na Krimu i u istočnoj Ukrajini, već prije svega na Bliskom istoku. Islamska država je takoreći inkarnacija prijetnje za cijelo to područje i to će voditi ka tome da se sredstva za rad tajne službe povećaju."