1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Koliko se razumeju Srbija i Mađarska?

Ivica Petrović, Beograd18. mart 2015.

Između Srba i Mađara u Srbiji postoji etnička distanca, ali, Srbija i Mađarska, s druge strane, imaju veoma dobre međusobne odnose. O tome za Dojče vele govori Aleksandar Popov.

https://p.dw.com/p/1Es02
EU Ungarn Flaggen Budapest
Foto: Attila Kisbenedek/AFP/Getty Images

Dojče vele: Kakvi su trenutno odnosi između Srbije i Mađarske?

Aleksandar Popov: Sudeći po svemu, ti odnosi su veoma dobri i mislim da su sada na možda najboljem nivou u poslednjih 10-15 godina. Mi smo u međusobnim odnosima imali probleme tokom prve Fides-vlade, sredinom prošle decenije, kada se ona otvorenije mešala u neke unutrašnje stvari Srbije. Tada je bilo i više napada u Srbiji na pripadnike mađarske manjine, pa je onda kao odgovor stigao, da tako kažem, manjinski nacionalizam; počelo je delovanje omladinskog 'Pokreta 64 županije', čije je sedište u Mađarskoj i koje odande i nije sprečavano, što je dodatno pokvarilo odnose. Dobili smo zbog toga monoetničke kafiće u Vojvodini, što traje i dan-danas, a povećana je međuetnička distanca. U odnosu na to zatečeno stanje, mislim da u ovom drugom krugu vladavine Fidesa, iako je tu kao deo koalicije i ultradesničarski Jobik, imamo korektne međudržavne odnose. Čak su učestali i neformalni susreti premijera Aleksandra Vučića i Viktora Orbana. A imali smo pre dve godine to, kako je nazvano, istorijsko pomirenje gde su dva predsednika odala počast i žrtvama Srbima civilima sa početka rata, kao i civilima Mađarima na kraju rata, koji su stradali kao žrtve odmazde. Mađarska manjina je najveća u Srbiji, koncentrisana je u Vojvodini, i to je ujedno i najjači Nacionalni savet nacionalnih manjina. Postoji i potpisan bilateralni sporazum o pravima manjina, i redovno se održavaju sastanci mešovite komisije i, koliko sam ja primetio, u zapisnicima sa tih sastanaka jedini prigovor od strane Mađarske je da se još uvek dešavaju slučajevi napada na pripadnike mađarske manjine.

Aleksandar Popov Politologe aus Serbien
Aleksandar Popov, Centar za regionalizam Novi SadFoto: DW/D.Gruhonjić

Osim pitanja manjina, postoje li još neke sporne tačke u odnosima Srbije i Mađarske?

„Za razliku od nekih drugih susednih država koje su nastale raspadom bivše Jugoslavije, mi sa Mađarskom nemamo sporova poput graničnih sporova, kao što imamo sa Hrvatskom, ili probleme sukcesije, ili procesuiranja ratnih zločina. Koliko se meni čini, čak i premijeri i predsednici dve države imaju dobre lične odnose, tako da, bar za sada, ne vidim neke druge veće probleme i ne čini mi se da bi Mađarska bila ta koja bi nas uslovljavala na putu ka Evropskoj uniji. Nismo, doduše, to očekivali ni od Rumunije, pa se ipak desilo u jednom trenutku, tako da nikad ne možemo reći šta će se desiti u budućnosti, ali ovo je neki trenutni presek stanja odnosa dve države. Ako se ovaj trend odnosa nastavi, to ne bi trebalo očekivati. Međutim, sada ću izneti jedan lični utisak, čini mi se da kada neka zemlja jednostavno nije spremna, ili ne ispunjava sve uslove, EU koristi neku od zemalja koje su već članice da zablokira taj proces.

Kada govorimo o susedima Srbije koji su već u EU, uvek se kao glavna tema sporova pojavljuje pitanje manjina. Šta nam to govori, i da li se to pitanje možda ponekad i zloupotrebljava u međusobnim odnosima?

Kada je reč o Mađarskoj, mislim da se ne zloupotrebljava toliko zato što se mađarska manjina i Savez vojvođanskih Mađara (SVM), kao najveća stranka koja artikuliše interese te manjine, pojavljuju kao most između Beograda i Budimpešte. Pošto je reč o najvećoj i najorganizovanijoj manjini, oni u punoj meri mogu da konzumiraju prava koja im pružaju srpski propisi. Mislim da novoprimljene članice EU ponekad imaju potrebu da pokažu mišiće prema svojim susedima i onda za to nađu neki od razloga da dignu na kvadrat neki problem koji je inače rešiv. Tako da se neka pitanja ponekad sa pravom postave, a ponekad se aktuelizuju i za unutrašnjopolitičke potrebe da se steknu neki poeni na domaćem terenu.

S obzirom na to da u okviru EU postoji izvesno razmimoilaženje kada je reč o odnosima sa Rusijom, koliko odnosi u trouglu Rusija-Srbija-Mađarska mogu uticati i na srpsko-mađarske odnose?

Ne mislim da je to ključno za odnose Srbije i Mađarske. Jedino to doprinosi da se malo amortizuje pritisak iz Brisela da se Srbija konačno opredeli između Brisela i Moskve. Zato što Evropska unija i u svojim redovima ima članica koje su, da tako kažemo, benevolentne kada je Rusija u pitanju. Tako da se samo u tom kontekstu mogu posmatrati bilateralni odnosi, jer će takav stav Budimpešte doprineti da slabi pritisak na Srbiju, ili da bar malo bude amortizovan kada je reč o Rusiji.

Aleksandar Popov je direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada