1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Reiche werden schneller EU-Bürger

16. novembar 2013.

Malta je odlučila da prodaje državljanstvo strancima bogatašima, i nije jedina članica EU koja vodi takvu poltiku davanja državljnastva.

https://p.dw.com/p/1AIhD
Titel: Doppelte oder dreifache? EU-Bürger können sich um die deutsche Staatsangehörigkeit bemühen, ohne ihre ursprüngliche Staatsangehörigkeit abgeben zu müssen. Schlagworte: europäische Pässe, doppelte/mehrfache Staatsangehörigkeit, EU-Bürger Autorin: Katarzyna Domagala-Pereira (am 10.05.2013 in Dortmund) Das Bild wurde als Illustrationsmaterial gemacht: Zum Artikel über die doppelte (polnisch/deutsche) Staatsangehörigkeit - am 17.05.2013 an die polnische Redaktion der DW geschickt. Zulieferer: Katarzyna Domagala-Pereira
Foto: Katarzyna Domagala-Pereira

Novac može da znači sreću, na primer ako neko želi da postane državljanin neke članice EU. Pasoš neke od država u EU žele najčešće ljudi iz kriznih regiona, zatim oni koji u EU žele da žive i rade ili jednostvanije putuju. Osim toga, državljanima EU je mnogo lakše da se bave poslovima u ovoj zejednici država.

Malta je najnoviji primer jedne zemlje koja nudi državljanstvo ljudima van EU - za novac. Malteški pasoš košta 650 000 evra. Premijer Džozef Muskat ovom merom želi da poveća državne prihode i na ostrvo privuče bogataše, računa na oko 200-300 zahteva godišnje. On polazi od toga će prodajom pasoša (45 komada) u prvoj godini, zaraditi oko 30 miliona evra. Opozicija to krtikiuje i kaže da bogataši neće živeti na ostrvu niti u njega investirati.

Valetta, UNESCO World Heritage Site, Malta, Mediterranean, Europe Keine Weitergabe an Drittverwerter.
MaltaFoto: picture alliance /Robert Harding

Kipar: pasoš za 3 milona investicija

Predsednik Kipra Nikos Anastasiades je još u aprilu na susretu ruskih privrednika u Limasolu najavio da državljanstvo može da dobije onaj ko u zemlju investira 3 miliona evra. On je time pokušao da odobrovlji ruske ulagače, rekavši da je svestan gubitaka nastalih paketom pomoći iz Brisela. Kiparski pasoš je i do tada "imao cenu" – zainteresovani su morali da ulože najmanje 15 miliona evra na pet godina.

Jan Filip Albreht poslanik Zelenih u EU parlamentu kaže da je to sve „neprimereno“ i zastupa ideju o jedinstvenoj politici useljvanja za celu Evropsku Uniju. „Mislim da je loše kada zemlje EU svoje državljanstvo daju tek tako. Osim toga, veliki broj ljudi koji već živi u jednoj od zemalja Unije, čeka na državljanstvo. Pravila za dobijanje državljnastva bi trebalo da budu ista za sve “, kaže Albreht u razgovoru za DW.

JDer Grünen-Politiker Jan Philipp Albrecht steht am 28.3.2012 vor seinem Abgeordnetenbüro im Europäischen Parlament. Der Deutsche ist neuer Berichterstatter zur EU-Datenschutzverordnung. Foto: Wolf von Dewitz, dpa
Jan Filip AlbrehtFoto: picture-alliance/dpa

Zakoni se razlikuju od zemlje do zemlje

I zaista u različitim zemljama Unije, postoje različita pravila i zakoni koji se tiču poltike migranata i davanja državljanstva. I u Irskoj se do 2001. godine, putem investicija, relativno jednostavno moglo doći do pasoša. U međuvremenu je moguće dobiti samo dozovlu borvaka, za ulaganja od oko 500.000 evra u neki javni projekt na području obrazovanja, zdravstva, umetnosti ili sporta.

U Portugalu je dozvola za boravak povezana s kupovinom nekretnine. Slično bi ubuduće trebalo da bude i u Španiji, gde se planira propis prema kojem će dozvola za borovak moći da se izda nekome ko je kupio nekretnine u vrednosti od najmanje 160.000 evra. A ukoliko neko želi da postane mađarski državljanin, mora samo da kupi određeni broj državnih obveznica – to su do sada već učinili mnogi iz Indije, Rusije i Kine.

Od svih zemalja EU, Austrija se nalazi na prvom mestu onih koje sasvim otvoreno reklamiraju mogućnost dobijanja pasoša za bogate. Ovde je zakonski odobreno davanje državljanstva onima koji su „do sada činili i koji će i ubuduće činiti mnogo za Republiku Austriju“. Mediji su pisali da su austrijske pasoše tako već dobili jedan saudijski hotelijer i ruska operska pevačica Ana Netrebko.

Prema mišljenju Ditriha Trenharda, profesora na univerzitetu u Minsteru, ovakve prakse pojedinih zemalja ne štete Evropskoj Uniji. Ionako je broj onih koji na ovakav način dolaze do pasoša zemalja EU vrlo mali. Prošle godine u Austriji niko nije dobio pasoš zbog „posebnih zasluga“. Godinu dana ranije, austrijsko državljanstvo su na ovakav način stekle 23 osobe.

Eine Luxusyacht mit russischer Flagge ist am 24.03.2013 in der zypriotischen Stadt Limassol in einer privaten Marina zu sehen. Foto: Florian Schuh/dpa
Rusi na KipruFoto: picture-alliance/dpa

Austrija međutim spada u zemlje sa najvećim preprekama za „normalan“ put državljanstva. Skupo je i dugo se čeka, kaže ovaj profesor. Inače, sve zemlje Evropske Unije bogatijima i bolje obrazovanim lakše i brže otvaraju vrata nego onima koje su siromaštvo i nužda dovelo u ove zemlje. U Nemačkoj se na primer posebno vrbuju stručnjaci iz određenih oblasti. „Ukoliko pokušavate da sprečite ulazak siromašnih, takoreći onih koji su „ekonomski bezvredni“, onda to Nemačkoj ima sličan karakter kao i kupovina pasoša na Kipru“ kaže Trenhard.

Autor: Julija Manke, Kristijan Ignjaci

Odg. uredinca: Dijana Roščić