1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ko zapravo plaća ceh sankcija Rusiji?

Saša Bojić / Zorica Ilić 27. august 2014

Štampa na njemačkom u srijedu (27.08.) piše o posljedicama ekonomskih sankcija na privredu zemalja istočne Europe, te o stanju u Francuskoj nakon što je premijer podnio ostavku.

https://p.dw.com/p/1D1l6
Foto: picture alliance/Russian Look

„Sve je više analiza u kojima se opisuju negativni efekti ukrajinske krize na evropsku privredu“, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung. Ovaj list podsjeća da je u najnovijoj anketi među vlasnicima preduzeća srednje veličine, svaki peti iznio mišljenje da napet odnos sa Rusijom šteti poslu. Svako šesto njemačko preduzeće je aktivno u Rusiji, a svako deseto – u Ukrajini. Najviše se žale industrijska preduzeća – 27 odsto njih posluje sa Rusijom. I Evropska banka za obnovu i razvoj je upozorila da je zbog sukoba u Ukrajini ugrožen ekonomski oporavak Istočne Evrope, što znači – i baltičkih država EU, kao i Rumunije i Bugarske. Međunarodni monetarni fond je naglasio značaj rizika za turizam u Bugarskoj, Kipru i Crnoj Gori: tako bi samo na bugarskoj obali Crnog mora ove sezone broj gostiju iz Rusije mogao da se smanji za 20.000.

„U međuvremenu su u jugoistočnoj Evropi sve glasniji oni koji smatraju da je politika EU prema Rusiji odgovorna za njihovo ekonomsko nazadovanje. Na meti kritika su ekonomske sankcije, koje su animirale Rusiju da uvede kontrasankcije – među njima je i zabrana uvoza poljoprivrednih proizvoda. Glasilo skeptičara je postao mađarski premijer Viktor Orban. On je rekao da je EU sa svojom politikom prema Ukrajini sama sebi pucala u nogu.“ List u nastavku iznosi teorije koje „spuštaju loptu“ i navodi da ekonomisti situaciju vide „opuštenije“ i da su pomenute bojazni samo „horor-scenariji lobističkih grupa“. Tako Gunter Dojber, stručnjak „Rajfajzen riserča“ iz Beča tvrdi da su slabosti u poslovanju sa Rusijom „starije od okupacije Krima“, kao i da je povezanost sa kriznim regionom mnogo manja nego što to izgleda u „paničnim vizijama“.

Ovaj stručnjak kaže da samo tri odsto njemačkog izvoza ide u Rusiju, kao i da su uzajamne direktne investicije – male. Kriza oko Ukrajine je „koštala Češku, Bugarsku, Rumuniju i većinu drugih privreda u regionu najviše 0,3 procenata privrednog rasta“. Autor navodi da je, međutim, situacija u baltičkim zemljama, na Balkanu, u Poljskoj ili Srbiji – lošija. „Poljska i Srbija izvoze oko osam odsto svojih proizvoda u Rusiju i Ukrajinu i to se ne može nadoknaditi tako lako“, priznaje Gunter Dojber.

Francois Hollande und Arnaud Montebourg
Francuski predsjednik Francois Hollande i ministar ekonomije Arnaud MontebourgFoto: Alain Jocard/AFP/Getty Images

Nesretni Hollande

„Dvije godine nakon što je Francois Hollande stupio na dužnost predsjednika, Francuska se nalazi u situaciji goroj nego u kojoj ju je ostavio hiperaktivni Nicolas Sarkozy. Ekonomski problemi, državni dugovi, nezaposlenost, ozlojeđenost prema migrantima, Francuska se istinski nalazi u stanju nužde. Ali umjesto da kao Gerhard Schroeder, u stilu „sada je dosta“ uvede rigidne mjere štednje, Hollande je sve obećao, ali ništa nije uradio. Većini Francuza je jasno da se mora štedjeti. Predsjednik sada mora djelovati odlučno i poduzeti reforme“, smatra Neue Osnabruecker Zeitung.

„Njemačkom najvažnijem partneru na svijetu, s kojim mi čak dijelimo naš novac, sada prijeti da padne u ruke desnih ekstremista. Sada nesretni predsjednik Hollande želi preuzeti kormilo u svoje ruke. Ipak za Pariz je pet do 12. Nakon što je Schroeder uveo reforme Njemačka je trebala pola desetljeća prije nego što je ugledala svjetlo na kraju tunela. Toliko puno vremena Hollande više nema. Posljednju uslugu koju može napraviti svojoj zemlji je da probudi novi optimizam u deprimiranoj Grande Nation i da Marie Le Pen iz „Fronta Nationale“ drži dalje od vlasti. Bez pomoći kancelarke mu to teško može poći za rukom. Ona će na koncu još morati prihvatiti odlaganje u vraćanju državnih dugova koje zahtijeva Pariz“, komentira Muenchener Merkur.