1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ko stoji iza protesta „evropskih patriota“?

Denis Štute / mm14. decembar 2014.

Oni demonstriraju protiv "islamizacije okcidenta", odnosno Zapada, i sve više ljudi im se priključuje. Pitanja i odgovori o spornom pokretu PEGIDA oko kojeg se u Nemačkoj - lome koplja.

https://p.dw.com/p/1E3tk
Pegida Demonstration in Dresden
Foto: picture-alliance/dpa/A. Burgi

Šta je PEGIDA?

"Patriotski Evropljani protiv islamizacije okcidenta", u nemačkom originalu Patriotische Europäer gegen die Islamisierung des Abendlandes (PEGIDA), svoje strahove izražavaju u samom nazivu pokreta. Od sredine oktobra pripadnici ovog pokreta svakog ponedeljka uveče demonstriraju u Drezdenu, glavnom gradu pokrajine Saksonije, protiv svega što smatraju islamističkim, iskorišćavanjem azila ili pretnjom za nemačku kulturu. Svoje ciljeve ne izražavaju otvoreno rasističkim parolama, već transparentima poput "bez nasilja i ujedinjeno protiv verskih ratova na nemačkom tlu". Demonstranti su od organizatora dobili smernice da ne bi trebalo da pričaju sa novinarima. Pažnju javnosti širom Nemačke protesni marševi su privukli zbog obima: dok je u početku učestvovalo svega nekoliko stotina demonstranata, početkom decembra policija je počela da navodi brojku od oko 7.500 učesnika.

Stoje li desni radikali iza pokreta?

Po svemu sudeći ne. Prema informacijama Ureda za kulturu Saksonije, koji prati neonacističku scenu u toj pokrajini, u organizaciji demonstracija nisu učestvovale pristalice radikalne desnice. Umesto toga, učestvuju građani, koji su u političkom pogledu prethodno možda mogli biti zapaženi kao pristaše liberalne stranke FDP. Organizatori se čak izričito distanciraju od desnog radikalizma. Ali bez obzira na to, i brojni neonacisti su demonstrirali sa građanima. Inicijator PEGIDE je u izjavi za list Zaksiše cajtung ostavio otvorenim pitanje, smeta li mu to što u demonstracijama učestvuju i neonacisti; umesto odgovora on se pozvao na zakone prema kojim se nikome ne sme zabraniti učešće na demonstracijama.

Pegida Demonstration in Dresden
Foto: picture-alliance/dpa/M. Hiekel

Ko organizuje proteste?

Prema sopstvenim navodima o sadržajima PEGIDE odlučuje "organizacioni tim od 12 osoba". To telo, koje planira da upiše PEGIDU u registar udruženja, okupila se uz pomoć društvene mreže Fejsbuk. Javno je ispred pokreta do sada nastupio pre svega Luc Bahman, koji se na demonstracijama pojavljuje kao govornik. Intervjue uglavnom odbija, na zahtev Dojče vele za intervju nije odgovorio.

Bahman je vlasnik "fotografske i PR agencije", na čijim internet stranicama se reklamira ponuda "od jednostavne fotografije za pasoš, preko fotografija za venčanje do novinarske fotografije i umetničkog akta". Istraživanja lista Zaksiše cajtung su pokazala da je Bahman već kažnjavan i da se trenutno nalazi na uslovnoj slobodi zbog trgovine drogom. Među kriminalno delima koje je, prema izveštavanju pomenutog lista Bahman u prošlosti počinio su, pored ostalog, provalne i druge krađe, krivo sumnjičenje, podsticanje na lažne izjave, kršenje obaveze uzdržavanja, alkohol prilikom vožnje i nanošenje telesnih povreda.

Ko ide na demonstracije?

Iako na demonstracijama ne možete da a de ne primetite neonaciste i desničarske grupacije, veliki deo demonstranata se očigledno sastoji od neupadljivih građana. Danilo Starosta iz Ureda za kulturu Saksonije, kaže da se na protestima može videti „donji srednji sloj stanovništva“, kao i dosta fudbalskih navijača, koji su im se u međuvremenu priključili. Organizatorima PEGIDE je pošlo za rukom da mobilišu ljude daleko van svog desno-radikalnog miljea.

Da li bi ovaj koncept mogao da bude uspešan i u drugim delovima Nemačke?

Ima onih koji špekulišu da bi to mogao biti slučaj. U mnogim gradovima su pokrenute Fejsbuk grupe prema uzoru na drezdensku PEGIDU. To ukazuje na potencijal da bi se pokret mogao pojaviti i u drugim krajevima zemlje. Prema rezultatima raznih studija – čak i do jedne četvrtine građana Nemačke ima razumevanja za desno-populističke ideje.

Međutim, za razliku od, na primer, Velike Britanije ili Francuske, samo mali broj njih je zaista spreman da podrži odgovarajuće desno-populističke stranke ili na izlazak na ulicu – naučnici govore o tzv. desno-populističkoj rupi. Koliko bi ljudi iz tog miljea moglo da se mobiliše i okupi u drugim gradovima, zavisi od dva faktora, uveren je Aleksander Hojsler, naučni saradnik Univerziteta za primenjene nauke u Diseldorfu, koji istražuje fenomen neonacizma. "Potrebno je uspostaviti javnu sliku o tome da to nisu pristalice radikalne desnice. Drugo neophodno je da se uspostavi organizaciona struktura, koja bi protest na duže vreme mogla da pokrene van Drezdena." Prvi takvi pokušaji su propali početkom decembra: u Kaselu se okupilo oko 70, a u Vircburgu oko 25 demonstranata. Oba protestna marša zaustavili su građani, koji se protive ovoj ideji.

Šta vi mislite o ovim protestima?