1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ko je „sladak“ komarcima?

Liza Dum28. april 2015.

Kako temperature rastu, tako su ponovo tu: komarci. Uvek nam se čini da neke od nas komarci „grizu“ više i češće nego druge. Ali tek sada su naučnici otkrili da je to – tačno. Razlog leži u genima.

https://p.dw.com/p/1FFZ2
Mücke Stechmücke sticht Gene
Foto: picture-alliance/dpa/picture alliance / United Archive

„Verovatno imaš slatku krv“, obično se u šali kaže kada se neko požali zbog brojnih uboda komaraca. Žrtva, međutim, retko u takvim izjavama pronalazi bilo šta smešno. Ipak, čini se da naši geni zaista imaju veći uticaj na to koga će komarci „odabrati za užinu“, nego što se to do sada mislilo. To je rezultat istraživanja naučnika sa Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu. Oni su analizirali broj uboda komaraca kod blizanaca.

Kod jednojajčanih blizanaca i genetski materijal je identičan. I zaista, nije bilo razlike u broju uboda kod jednog i kod drugog. Ali kada su analizirali dvojajčane blizance – odnosno dvojke koje su rođene istog dana od iste majke i oca – nedvosmisleno su utvrdili da će jednog ili jednu od njih komarci češće obosti nego drugog.

To istraživanje preneo je i ugledni medicinski časopis „Priroda“ (Nature) jer ono ima veoma ozbiljnu pozadinu – komarci šire mnoštvo bolesti: malariju, denga-groznicu, žutu groznicu... Sve su to bolesti koje lako mogu da budu smrtonosne i britanski naučnici se nadaju da će pronaći i bolji repelant, supstanca koja se primenjuje na koži, odeći ili drugim površinama radi odvraćanja insekata da na njih sleću. To nije samo važno za sprečavanje zaraza, već bi u velikoj meri koristilo i osobama alergičnim na ubod komarca.

Beli luk ne pomaže

Naučnici su već utvrdili da komarci „biraju“ žrtvu prema njenom telesnom mirisu. Draže su im, recimo, trudnice i osobe koji imaju višu telesnu temperaturu. Ali po tom nalazu može se reći da je vaša „privlačnost“ komarcima nešto što ste nasledili od svojih predaka, baš kao i visinu ili boju očiju.

Naučnici sad još pokušavaju da utvrde koji tačno deo naših hromosoma i genteskih parova određuje da li će komarci „voleti da nas ubodu“. To da li je komarcima krv nekih od nas zaista „slađa“ od neke druge, naučnici ne znaju da odgovore. U svakom slučaju, oni imaju šta da kažu o „domaćim“ receptima protiv komaraca, kao što je beli luk ili pivo. Naučnici su potpuno jasni da to nije nikakva pomoć protiv malih krvopija. Doduše, te metode mogu bar da pomognu u tome da oko vas ne budu ljudi koji će da kažu da vam je krv „slatka“.