1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ko je kralj Milan IV?

6. decembar 2010.

Ulica Kralja Milana postoji u mnogim srpskim gradovima, ali samo u Kragujevcu postoji ulica Kralja Milana IV. Mnogi su se upitali da li je četvrti Milan uopšte i postojao. Da li je u pitanju greška ili šala?

https://p.dw.com/p/QQRG
Građani mislili da je štamparska greška
Građani mislili da je štamparska greškaFoto: Milos Santrac

Ulica Kralja Milana IV spada u red prometnijih kragujevačkih saobraćajnica. Nekada je nosila naziv 17. udarne divizije, a pre nekoliko godina joj je, odlukom Skupštine grada, promenjen naziv u ulicu Kralja Milana IV. U srpskim gradovima postoje ulice koje nose ime Kralja Milana, ali nijedna nema naziv Kralja Milana IV. Ta činjenica je u Kragujevcu izazvala brojne nedoumice, posebno među žiteljima ove ulice.

Ulica Kralja Milana IV
Ulica Kralja Milana IVFoto: Milos Santrac

„Zaista mi nije toliko bitno kako se zove ulica u kojoj živim. Međutim, svojevremeno, kad je ulici promenjen naziv, prvo što mi je prošlo kroz glavu je pitanje – ko je Kralj Milan IV i kad je vladao Srbijom?“, rekla nam je Mirjana Čairović koja živi u ulici famoznog naziva. Njen komšija Marko Milovanović je takođe bio zbunjen nazivom: „Jednom prilikom mi je službenik u banci, prilikom podnošenja zahteva za kredit i uvida u lična dokumenta, postavio isto pitanje – ko je bio kralj Milan IV?“

Postojao je samo jedan kralj Milan

Kralj Milan Obrenović
Kralj Milan ObrenovićFoto: Public Domain

Utemeljivač dinastije Obrenović bio je knez Miloš, nakon koga je na presto došao knez Milan Obrenović, koji je vladao svega 25 dana. Njega je nasledio knez Mihailo, koji je ubijen u atentatu u Košutnjaku. Na njegovo mesto dolazi Milan Obrenović, a poslednji vladar iz ove dinastije je kralj Aleksandar, koji je stradao u majskom prevratu, 1903. godine.

Kragujevčanin Dragoje Đorđević, profesor istorije u penziji, kaže da nema sumnje da je dinastija Obrenović Srbiji dala pet vladara. Međutim, nijedan vladar iz te dinastije u zvaničnim dokumentima nije prvi, drugi, treći ili četvrti: „Četrdeset godina sam radio u prosveti i u školi. Kralj Milan Obrenović se nigde u zvaničnim dokumentima nije spominjao kao Milan IV. Tu mislim na sva dokumenta koja su meni i mojim kolegama bila dostupna. Možda negde postoje dokumenta sa kojima mi nismo upoznati.“

Sam se potpisivao kao Milan IV?

Nenad Đorđević bio je jedan od dvojice istoričara koji su svojevremeno bili u Komisiji za promenu naziva gradskih ulica. On kaže da je njegov kolega, pokojni profesor Josif Miletić, u istorijskoj građi pronašao dokument na kojem se kralj Milan Obrenović potpisao kao – kralj Milan IV, odnosno kao četvrti u nizu vladara iz dinastije Obrenović:

„U Kragujevcu postoji ulica Kneza Milana Obrenovića, sina kneza Miloša, koji je Srbijom vladao svega mesec dana. Hteli smo da napravimo jednu unutardinastičku razliku i predstavimo jednu ličnost, kako smo tada smatrali, u pravom svetlu. Profesor Josif Miletić je na jedan od sastanaka komisije doneo fotokopiju Povelje na kojoj se kralj Milan Obrenović potpisao kao kralj Milan IV. To nije jedini dokument na kojem se kralj Milan tako potpisao, verovatno ih ima još i oni su dostupni u arhivama. Postoji razlika između istorijskog posmatranja na određene ličnosti, i istraživanja na osnovu dostupne arhivske dokumentacije.“, kaže Nenad Đorđević.

Teorija štamparske greške

Lokalpatriotizam: na ulicama Kragujevca uglavnom automobili proizvedeni u Zastavi
Lokalpatriotizam: na ulicama Kragujevca uglavnom automobili proizvedeni u ZastaviFoto: Milos Santrac

Đorđević negira da je u postupku promene naziva ulice 17. udarne divizije došlo do štamparske greške. Naime, u kragujevačkoj javnosti dugo se misli da je neko u skupštinskoj administraciji štiklirao spisak sa svim promenjenim nazivima, među kojima se našao naziv ulice Kralja Milana I, što je, kažu, takođe greška. Pošto oznaka „štiklirano“ može da izgleda i kao rimsko V, pretpostavlja se da je tokom kopiranja i prekucavanja nastalo rimsko IV i kao takvo upućeno Skupštini grada Kragujevca na usvajanje.

Autor: Miloš Santrač, Kragujevac

Odg. urednik: Nemanja Rujević