1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Knjiga je most između Albanije i Srbije

Lindita Arapi5. novembar 2014.

„Kultura ne bira strane, ona pripada svakome, nezavisno od porekla“. Zato su, na osnovu kulture, u Berlinu razgovarali ministri Albanije i Srbije Mirela Kumbaro i Ivan Tasovac.

https://p.dw.com/p/1Dh7O
Albanische Kulturministerin Mirela Kumbaro-Furxhi und der serbische Kulturminister Ivan Tasovac
Foto: DW

Traduki je evropska mreža za književnost i knjige, u kojoj učestvuju Albanija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Lihtenštein, Nemačka, Rumunija, Slovenija, Srbija i Švajcarska. Srbija je, posle višegodišnje nezvanične saradnje, odlučila da postane punopravni član te mreže. Ministar kulture Srbije Ivan Tasovac se stoga odazvao pozivu nemačkog ministra spoljnih poslova Franka-Valtera Štajnmajera da u Berlinu prisustvuje diskusiji ministara kulture zemalja članica mreže i da potom potpiše pristupni ugovor.

Traduki kao most

Od 2008. godine, mreža Traduki potpomogla je 672 prevoda sa nemačkog na jezike zemalja jugoistočne Evrope, ali i međusobne prevode 202 naslova. Nemački ministar spoljnih poslova Frank-Valter Štajnmajer naglasio je da je takva mreža za literaturu i prevođenje jedinstvena u Evropi i da još pre nekoliko godina takav poduhvat ne bi bio zamisliv. Traduki ima misiju pomirenja na osnovu posredovanja u kulturi.

serbische Kulturminister Ivan Tasovac
Ministar Tasovac potpisuje ugovor o pristupanju Srbije mreži TradukiFoto: DW

Rumunski filozof i bivši ministar kulture Andrei Plešu našao je odgovarajuću formulaciju: „Pravi kulturni identitet je jedina verzija identiteta koja nije agresivna, jer se po prirodi okreće prema otvorenosti i toleranciji, za razliku od etničkog i religioznog identiteta“.

Učimo jedni od drugih

Na mestu ministarke kulture u Hrvatskoj je Andrea Zlatar Violić, koja rad u toj mreži vidi kao mogućnost upoznavanja suseda i njihove kulture: „Mi čak učimo od Tradukija kako da finansiramo kulturu, kako da osnujemo fondacije i kako da podržimo naše pisce“. Ona zagovara više razmene među balkanskim autorima u programu „Writer in Residence“, unutar kojeg pisci i prevodioci mogu da provedu ceo mesec u nekoj od zemalja. Andrea Zlatar Violić naglasila je da je, recimo albanske pisce, čitala na engleskom i francuskom jer književnost bliskih zemalja često dolazi posredno, preko velikih jezika. Ona je dodala da bi uvođenjem regionalnih jezika u nastavi donelo prednost budućim generacijama.

Ideje bolje kulturne saradnje su raznovrsne – od regionalnih knjižara do proizvodnje elektronskih knjiga.

Kultura protiv predrasuda

Albanska ministarka kulture Mirela Kumbaro i ministar kulture Srbije Ivan Tasovac razgovarali su o mogućnostima saradnje, uprkos događajima na fudbalskom meću između Srbije i Albanije u Beogradu i povećanju tenzija između Tirane i Beograda. Ministar Tasovac ne misli da su nepoverenje i strah preovladali. „Pošto kultura ne bira strane, pošto pripada svakome, nezavisno od porekla, trebalo bi da komuniciramo na osnovu kulture, jer, ako takva vrsta komunikacije zakaže, nju zameni nasilje“. Prevodi pisaca sa Balkana koji su u Srbiji nedovoljno poznati jesu prema Ivanu Tasovcu mostovi. Stoga se on zalaže naročito za prevode mlađih autora. „Moramo stvoriti atmosferu u kojoj ćemo učiniti poznatim nove primere komunikacije“.

Gruppenfoto der Teilnehmer beim Festakt des Übersetzungsnetzwerks „Traduki“am 04.11.2014, im Auswärtigen Amt im Berlin
Učesnici sastanka ministara kulture zemalja članica Tradukija sa ministrom Štajnmajerom u BerlinuFoto: DW

Knjige i komšiluk

Ministri kulture sa Balkana bili su jedinstveni u oceni da su prevodi najbolja platforma za međusobno otkrivanje i upoznavanje. Uprkos teškoj istoriji, albanska ministarka Mirela Kumbaro vidi mnogo toga zajedničkog među balkanskim zemljama: „Naše pesme slično zvuče, naši mitovi i legende su slični. Sada bi trebalo da konačno izađemo iz tog modela izolacije i da zasnujemo međusobnu kulturu dijaloga. Naime, ima toliko energije u toj regiji, trebalo bi je pozitivno iskoristiti, a i Evropa bi od toga mogla imati koristi“.

Na kraju, Andre Plešu zaključuje da knjige konstituišu komšiluk, čak i sa dalekim komšijama. To je magija književnosti. Možda knjige ne mogu da stvore boljeg komšiju, ali svakako bude radoznalost za drugog i drugačijeg.