1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kirkegaard: Zapravo nam ide dobro

Gero Schließ16. travnja 2015

Nova prognoza rasta svjetskog gospodarstva MMF-a možda baš nije blještava, kaže u intervjuu za DW Jacob Kirkegaard. Ali osim poneke loše, ima i dosta dobrih vijesti - a i Europa je jasno na putu oporavka.

https://p.dw.com/p/1F9CO
Symbolbild Geldregen
Foto: Colourbox

Jacob Funk Kirkegaard je danski ekonomist koji trenutno djeluje u uglednom Petersonovom institutu za međunarodnu ekonomiju u Washingtonu. Upitali smo ga za mišljenje o netom objavljenoj prognozi Međunarodnog monetarnog fonda o gospodarskom razvoju u svijetu.

DW: Međunarodni monetarni fond je ostao kod svoje prognoze kako će svjetsko gospodarstvo godine rasti 3,5 posto, a za 2016. predviđa rast od 3,8 posto. Da li je to dobra vijest za globalnu ekonomiju?

Jacob Funk Kirkegaard Peter G. Peterson Institute for International Economics
Jacob Funk KirkegaardFoto: PIIE

Kirkegaard: Ukupno uzevši, globalni rast od 3,5 posto ove godine i 3,8 posto slijedeće godine je samo osrednje dobra vijest. Globalni rast ispod četiri posto nije baš za pohvalu. Ali, ako bolje pogledamo već i činjenica da industrijski razvijene zemlje rastu za 2,5 posto je dobra vijest. To pokazuje da, sve u svemu, SAD, Japanu i europskim zemljama dobro ide. Problem je što se nastavlja slabost u glavnim zemljama u razvoju. Za njih se procjenjuje rast od samo 4,3 posto ove godine i to je daleko ispod njihovih mogućnosti.

Što u tim zemljama može biti bolje?

U tom području uvelike utječe razvoj Kine Kina i njeno kontrolirano snižavanje rasta. To je zapravo dobra vijest. Niti ja ne bih učinio ništa drugo. Druga dobra vijest je Indija u kojoj se predviđa rast od 7,5 posto što je čak veći rast nego u Kini.
Jedan od tri velika problema među velikim zemljama u razvoju je očito Rusija za koju je MMF vjerojatno još previše optimističan. Mislim da će recesija biti dublja od minus 3,8 posto. Drugo veliko negativno iznenađenje je Brazil gdje ove godine imamo recesiju. To je rezultat nedostatka reformi i financijske konsolidacije vlade. Postoji čitav niz mjera koje bi vlada Brazila trebala provesti kako bi se to promijenilo.

I na kraju trpe i zemlje izvoznice nafte, kao što su zemlje OPEC-a zbog pada cijene nafte. One moraju svoja gospodarstva postaviti na šire temelje.

Naftna bušotina
Dok nekome svane, nekome se smrkne: niska cijena nafte pogađa zemlje izvoznike - a često se previđa da to onda znači i SAD.Foto: picture-alliance/dpa

MMF je snizio svoju prognozu za ekonomski rast u SAD. Da li se Amerikanci moraju brinuti?

Činjenica da je MMF u roku od tri mjeseca svoju prognozu za američku ekonomiju smanjio za pola postotka je značajna promjena. To pokazuje da je američka ekonomija oslabljena jakim dolarom. I pad cijene nafte, za razliku od zone eura, za američko gospodarstvo nije samo pozitivno.

Jer SAD su također i veliki proizvođač i izvoznik nafte. Ako cijene sirovina padaju, onda se to negativno odražava na dijelovi SAD kao što su Teksas ili Sjeverna Dakota. Prethodne prognoze nisu u dovoljnoj mjeri to uzele u obzir.

U zoni eura gospodarstvo raste, polako ali ipak ide naprijed. Da li u tome vidite početak gospodarskog oporavka?

Da, vjerujem da se eurozona nalazi u relativno snažnoj cikličnoj fazi oporavka. Prognoza MMF-a od 1,5 posto ove i 1,6 posto slijedeće godine je vjerojatno previše skromna. Mislim da će ove godine biti 1,8 posto, a slijedeće godine očekujem 2 posto.

To je kombinacija raznih faktora. Cijena nafte je pala, monetarna politika stimulira rast, euro je oslabio. Ne mislim da Grčka uzrokuje pad u čitavoj zoni eura, a ne vjerujem niti da će Grčka napustiti euro. Također, ne očekujem da će Rusija negativno utjecati na rast u zoni eura. Sve su to dobre vijesti: zemlje eura se razvijaju mnogo bolje nego što je to io slučaj prije nekoliko godina.