Kiprani biraju predsjednika

Brojke ne govore ništa dobro o sunčanom ostrvu na jugoistočnom kraju Evrope: nezaposlenost od 15 odsto je ujedno i najveća od podjele Kipra 1974. Zaduženost od 85 odsto bruto društvenog proizvoda, je znatno viša od one prije pet godina kada je bila ispod 50 odsto.

Andreas Teofanos, direktor Centra za evropske studije i međunarodni razvoj na Univerzitetu u Nikoziji smatra da je isprepletenost kiparskog bankarskog sektora sa grčkom privredom važan razlog za brzi pad: "Kada je kriza zahvatila Grčku, to je pogodilo i nas. Otpisivanjem dugova izgubili smo peko noći 25 odsto našeg bruto domaćeg proizvoda (BDP)". Kiparske banke su držale grčke državne obveznice, i oprostom duga morale su iznenada da odustanu od 4,5 milijarde evra. Teofanos kaže da su drugi razlog za finansijske probleme zemlje visoki izdaci države: "Izdaci u međuvremenu čine polovinu BDP. I to je opasno". Kipar ima previše zaposlenih u javnom sektoru, plate su previsoke, sistem socijalnog osiguranja previše darežljiv i time preskup.

Bum uprkos podjeli

Kiparska privreda je 60-ih godina doživjela pravi procvat. Čak ni invazija turskih snaga u sjevernom dijelu zemlje 1974., nije mogla da nanese veću štetu, kaže istoričar Hajnc Rihter. Pri tom je podjela nanijela značajne promjene stanovništu: "Odjednom je svaki treći kiparski Grk bio izbjeglica. Situacija se može porediti samo sa onom u Njemačkoj 1945". Kada je prvi put došao u Kipar 1979. vidio je posljednje gradove sa šatorima. "Za to vrijeme uspjeli su da uklone posljedice invazije i razviju privredu", kaže Rihter.

Kiprani će naravno sada da preduzmu neophodne reforme, kaže Andreas Teofanos. Ali on umjesto striktnog programa štednje kao na primjer u Grčkoj, radije predlaže umjereni tempo za sprovođenje neophodnih reformi u javnom sektoru. U suprotnom bi kriza mogla da raste, ističe taj naučnik.

Pranje novca za Rusiju i kolonijalno naslijeđe

Sada se mora stimulisati privredni rast, kaže Teofanos. Uslužne djelatnosti čine 80 odsto privrede. S jedne strane je turizam koji je neophodno modernizovati, kako tvrde stručnjaci. Sa druge strane je bankarski sektor. Ranije su vođeni poslovi sa arapskim svijetom. Već dvije decenije niski porezi privlače sve više Rusa u zemlju. Kipar i Rusija već dugo imaju dobre odnose na političkom, kulturnom i religijskom nivou. Malo ostrvo služi za pranje ruskog novca.

Kiprani i njihova uprava su efikasni, kaže istoričar Hajnc Rihter. 70 godina britanske kolonijalne vlasti ostavili su pozitivno naslijeđe: "Uopše ne sumnjam da će se Kipar ponovo oporaviti.“

U to je ubijeđen i naučnik Andreas Teofanos. Kipar nije sam sebi stvorio probleme, već su oni došli spolja - prije svega zbog povezanosti sa grčkom privredom: "Da nema problema sa bankama i povezanosti sa Grčkom, ne bi nam bio potreban ni evropski stabilizacioni mehanizam za izlaženje iz krize".

Težak zadatak za novog predsjednika

Značajnu ulogu u privrednom oporavku zemlje imaće novi predsjednik zemlje, koga Kiprani biraju u nedjelju 17. februara. Prema aktuelnim anketama, najveći favorit za šefa države je Nikos Anastasiadis, premda se njegova pobjeda očekuje tek u drugom izbornom krugu. Dosadašnji predsjednik Dimitris Hristofijas sebe je rado označavao kao komunistu. To, kao i njegovo nevješto predstavljanje na međunarodnom parketu, znatno su otežali političke odnose zemlje, smatraju posmatrači.

Ali to bi moglo da se promijeni sa novim predsjednikom, smatra istoričar Rihter: "Nikos Anastasiadis je zapadnoorijentisani menadžerski tip, koji će biti otvoreniji prema privredi i koji zna da prepozna probleme".

Ali budući predsjednik neće moći sam da riješi te probleme, smatra Andreas Teofanos: "Kiparsko društvo hoće nov, pozitivan početak. Ali nama je potrebna i solidarnost naših partnera." Riječ je o pomoći od 17,5 milijardi evra koje je Kipar još prošlog ljeta zatražio od EU.

Autori: Dafne Gratvol / Ivana Ivanović

Odg. urednica: Belma Fazalgić-Šestić