Kina: sedam tabua u politici i društvu

Proces protiv bivšeg političara Boa Xilaia u Kini je okončan i privukao je dosta pozornosti i na Zapadu. Kineska Komunistička partija je njime pokušala podvući crtu pod najveći politički skandal proteklih desetljeća. S tim nekadašnjim političarom iza rešetaka nestaje nositelj nade takozvane "Nove Ljevice". Međutim, neomaoistička politika koju je on pokrenuo živi dalje. Nastavio ju je i provodi upravo njegov politički protivnik, novi šef države i partije, Xi Jinping.

Stručnjaci za Kinu već duže vrijeme primjećuju okretanje novog kineskog političkog vodstva u smjeru maoističke retorike. Hongkonški publicist Willy Lam upravo piše knjigu o Xiju Jinpingu. Navodi da je Xi, otkad je u studenom prošle godine imenovan za šefa Partije, krenuo je konzervativnim smjerom koji bi se mogao nazvati maoističkim. Novi šef države i partije se doista u određenoj mjeri poziva na Maovu ostavštinu. Poduzeo je određene mjere s ciljem da se Partija očisti od "ekstravagancije" i korupcije.

"Dokument br. 9"

Pored toga je, navodi Willy Lam, novo stranačko vodstvo pojačalo i kontrolu ideologije i masovnih medija. Taj novinar iz Hongkonga pritom upućuje na takozvani "dokument br. 9". U tom papiru koji cirkulira diljem zemlje u stranačkim krugovima izričito se upozorava na sedam opasnosti po državnu ideologiju. Riječ je o temama kojima se ne bi smjeli baviti ni mediji ni škole niti sveučilišta, a to su: univerzalne vrijednosti, civilno društvo, građanska prava, sloboda medija, neovisnost sudstva, greške Partije u prošlosti i kadrovske privilegije.

Već od srpnja 2013. se mediji usmjeravaju na "pravi kurs". Kako se navodi u državnim Narodnim novinama, kvaliteta novinarstva je popustila, zbog čega više od 300.000 medijskih djelatnika mora pohađati višednevne tečajeve u kojima im se prenose "ključne vrijednosti".

Sebastian Heilmann, stručnjak za Kinu sa Sveučilišta u Trieru, u ponovnom približavanju maoističkim predodžbama vidi prije svega retorički potez. "Političko vodstvo želi podršku u lijevom spektru društva. I to ne bi trebalo podcijeniti. Čak u južnokineskoj provinciji Guangdong, koja je u gospodarskom usponu, 38 posto stanovništva naginje ljevičarskim pozicijama. A naginju i izvjesnoj Mao-nostalgiji. Tu se radi o pitanju socijalne pravde i to su velike snage, koje niti jedno kinesko vodstvo ne može ignorirati", ističe Heilmann, obazirući se pritom na sve veći jaz između bogatih i siromašnih u Kini.

Dvostruka igra

Ne ostaje, međutim, sve na čistoj retorici. Vlada Xi Jinpinga je dala zatvoriti brojne neistomišljenike. Uhićeni su, među ostalima, vodeći zastupnici takozvanog "konstitucionalizma". A samo su zahtijevali da vlada poštuje okvirne uvjete kineskog ustava.

Također su se na meti našli borci za građanska prava, koji su tražili transparentnost imovinskog stanja stranačkih dužnosnika. Pritom je Xi Jinping i sam za jedno od težišta njegovog mandata postavio suzbijanje korupcije.

Za listopad je zakazan treći plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Narodne republike Kine. Tada će se najvjerojatnije predstaviti planovi gospodarske reforme nove vlade. Računa se s programom koji je više orijentiran na domaću potrošnju i veće poduzetničke slobode, kako bi se mogao održati gospodarski rast. Stručnjak za Kinu Sebastian Heilmann prije svega očekuje da će doći do većeg poticanja malih i srednjih privatnih poduzeća. Što zasigurno nije ljevičarska politika. Heilmann tu govori o "dvostrukoj igri": "Na području gospodarskih reformi postoji jasno opredjeljenje. A na području politike se želi provesti konsolidacija moći - a u tu svrhu onda i dolazi do posezanja za ljevičarskom retorikom."

Willy Lam napominje da se gospodarstvo "može u određenom obujmu liberalizirati. Ali u političkoj i ideološkoj areni se i dalje vrši striktna kontrola, a mišljenja koja odstupaju se ne toleriraju."