1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kina i 'vladavina prava'

Christoph Ricking / dr20. listopada 2014

Centralni komitet Komunističke partije Kine počeo je u ponedjeljak (20.10.) svoj četverodnevni plenum. Tema je pravosuđe. No konačno uvođenje vladavine prava se ne očekuje.

https://p.dw.com/p/1DYop
Foto: Reuters

Početkom prošlog tjedna na jugozapadu Kine, u provinciji Yunan odigrala se krvava drama. Bijesna grupa seljana upala je na gradilište i napala radnike. Grupa je zavezala osam građevinskih radnika i potom ih – zapalila! Kako bi smirila situaciju, policija je koristila palice i suzavac. U incidentu je ubijeno šest radnika i dva mještanina, a 18 ljudi je povrijeđeno. Lokalni mediji izvjestili su da su mještani bijesni jer nisu dobili adekvatnu odštetu za zemlju koja je pretvorena u građevinsko zemljište.

Nedostatak povjerenja u pravosuđe

U Kini često dolazi do sukoba oko zemlje. Doduše, uglavnom se plaćaju visoke naknade, međutim, mnoge lokalne samouprave su korumpirane pa se događa da novac jednostavno – nestane. Budući da je utjecaj lokalnih vlasti na pravosudni sustav velik, povjerenja u sudove nema, pa tako nema ni efikasnog sredstva za rješavanje takvih sukoba. Zato često dolazi do nasilja.

Ali možda se to uskoro promjeni? Centralni komitet Komunističke partije Kine na svom četvrtom plenumu raspravljat će o – pravnom sustavu. Promatrači špekuliraju o tome da bi se reformom pravosuđa mogao smanjiti utjecaj lokalnih samouprava na ovom području.

Mještani u Yunanu u okršaju s policijom
Mještani u Yunanu u okršaju s policijomFoto: Reuters/Wong Campion

„Vlada je motivirana provesti reforme zbog sve češćih masovnih sukoba u svim pokrajinama u Kini“, kaže Zhu Ji iz berlinskog instituta Merkator za kineske studije. „Vlada je svjesna problema. Pitanje je samo koje mjere će biti uvedene kako bi se suzbila zlouporaba vlasti na lokalnoj razini “, kaže Zhu.

Prema navodima organizacije „Human Rights Watch“, u Kini se svakodnevno održava 300 do 500 prosvjeda.„Povećan broj sukoba dovodi se u vezi s rastućim privatnim vlasništvom ali i s procesima globalizacije u Kini“, kaže Zhu. „Svijest kineskog stanovništva o tome raste i postoji želja da se pravo i zakoni primjenjuju radi zaštite privatnog vlasništva u odnosu na državu“, kaže Zhu.

Za sada nisu poznati detalji moguće reforme pravosuđa. U službenim izjavama samo se spominje da će na plenumu biti govora o „vladavini prava“. „Princip vladavine prava je obaveza, ako zemlja želi ekonomski razvoj, pravilno upravljanje, kulturni napredak i čistu životnu sredinu“, piše državna kineska agencija Xinhua.

Zhang Ming, stručnjak za pravo sa kineskog Narodnog sveučlišta, naglašava da izraz „vladavina prava“ ne treba izjednačavati sa zapadnim pojmom pravne države. „Vladavina prava prije svega znači da vlast poštuje zakone. Ali u kineskoj tradiciji je pravosuđe uglavnom služilo za kontrolu ljudi: „To se neće tako brzo promjeniti, kao ni reforma sudstva“, kaže Zhu Ji i dodaje: „Ne radi se o podjeli vlasti, ne radi se o ustavnom pravu. Cilj je jačanje pravosuđa kao instrumenta vlasti.“

Xi Jinping
Xi Jinping se zalaže za reformeFoto: Reuters

Pravo kao instrument vlasti

Šta to može značiti, pokazuju sudski procesi, posebno protiv vladinih protivnika. Dobitnik Nobelove nagrade za mir Liu Xiaobo osuđen je 2009. na jedanaest godina zatvora zbog navode „subverzije državne vlasti“. Još gore je prošao ujgurski aktivist Ilham Tohti. Sud u Pekingu ga je zbog navodnog separatizma osudio na doživotnu kaznu zatvora. Ta dva procesa izazvala su brojne međunarodne kritike.

Zhu Ji pretpostavlja da će pravosudne reforme prije svega biti – tehničke mjere. One bi mogle donijeti neka poboljšanja na određenim područjima ali – „to neće biti generalna reforma pravosuđa“.