KGB-ovo mučilište iza secesijske fasade

Grupu posjetitelja je obuzeo pomalo neugodan osjećaj kada su se iza njih zatvorila masivna ulazna vrata „Kuće na uglu“ (Stura maja). Voditeljica kroz muzej, Signe Irbe je dva puta okrenula ključ u bravi i time grupu posjetitelja barem nakratko učinila zatočenicima. No oni mogu otići kada zažele i sigurno im neće pasti ni vlas s glave.

Mračna prošlost

Za razliku od oko 40.000 nesretnika koji su ovdje ispitivani, mučeni i ubijani tijekom desetljeća u kojima se ovdje nalazila latvijska središnja ispostava sovjetske obavještajne agencije KGB. “Radujem se što mogu govoriti o temi koja je u mojoj domovini dugi niz godina bila tabu”, govori studentica umjetnosti Signe Irbe. Impresivna zgrada u središtu Rige je izgrađena 1912. u stilu secesije i isprva je služila kao stambeno-poslovni objekt. Voditeljica pokazuje bogate secesijske ukrase. “Zatočenici nisu imali prilike vidjeti ove ornamente jer su bili dovoženi kamionima i iz dvorišta direktno prebacivani u podrum gdje su ponekad provodili godine”, kaže Irbe. Odmah nakon sovjetske okupacije Latvije 1940. u zgradu je uselio KGB. Samo u razdoblju od siječnja do lipnja 1941. ovdje je strijeljano 186 Latvijca koji su se protivili sovjetskoj okupaciji. Teror je prestao 1991. osamostaljenjem Latvije. Grupa posjetitelja u međuvremenu obilazi uske mračne ćelije u kojima je ponekad bilo smješteno preko 40 zatočenika. “Svjetla se nisu gasila ni noću tako da se nije moglo ni pomišljati na spavanje”, govori voditeljica.

Neizvjesna budućnost

Zatočenici su ovu zgradu napuštali uglavnom samo na dva načina: u lijesu ili u transportima za Sibir gdje su mnogi nestali i umrli nakon napornog rada. Gotovo svaka latvijska obitelj je imala nekog člana koji je prošao kroz zloglasnu „Kuću na uglu“. I Signin djed je ovdje proveo nekoliko godina. On danas pokušava ne govoriti o ovom vremenu. No povijest se ne smije zaboraviti. Zato su entuzijasti ovu povijesnu zgradu pretvorili u muzej koji godišnje posjeti preko 90.000 znatiželjnika.

No usprkos uspjehu, budućnost ove povijesno-obrazovne ustanove je pod znakom pitanja. Vlasti traže ulagača koji bi „Kuću na uglu“ obnovio i spasio od daljnjeg propadanja. Ulazak investitora bi gotovo sigurno značio i kraj za muzej KGB-a. Mnogi posjetitelji vrte u nevjerici glavom na informaciju o neizvjesnoj budućnosti muzeja nakon 2016. “To je dio naše povijesti i dobro je i zbog toga da se vidi da su i ruski građani bili žrtve KGB-ovog terora”, kaže jedna studentica iz Rige.

I posjetitelj Matheo Ricci iz Italije smatra da ovakve ustanove ne treba prepuštati sudbini. Njega se najviše dojmila činjenica da je građevina s visokom estetskom vrijednošću poslužila kao zatvor i mučilište. Mnogi žele da “Kuća na uglu” zadrži svoju funkciju. “Nama u Latviji je potrebna kultura sjećanja. Njemačka isto ima svoj muzej DDR policije Stasi. Mi imamo ovo mjesto na kojem se prisjećamo prošlosti i to bi mjesto trebalo ostati sačuvano“, zaključuje voditeljica Signe Irbe.