1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Karneval – veliko slavlje, odličan biznis

7. februar 2013.

Nemački karnevalisti troše za organizovano veselje skoro dve milijarde evra, od kostima do hotela za prenoćište. Utočišta karnevala poput Kelna raduju se dodatnim porezima. Karneval u Nemačkoj je milijardski biznis.

https://p.dw.com/p/17aK7
Foto: Reuters

Karneval u Nemačkoj nazivaju petim godišnjim dobom. U zapadnim krajevima oko Kelna počinje uvek 11. novembra u 11 sati i 11 minuta. Ipak, vrhunac je u februaru ili martu, ove godine je početak sedmodnevnog ludila upravo danas. Dok se većina ljudi maskira i slavi, oni najpreduzimljiviji broje zaradu.

Obrt od dve milijarde evra

„Trenutno odavde polazi između 40 i 50 kamiona“, priča Ingmar Joco, šef skladišta u preduzeću Keler. Objašnjava da kamioni idu za Keln, Berlin, Minhen. Ova firma iz Bohuma naime prodaje karnevalsku opremu – kostime, perike, šešire i sve što je potrebno za dane ludovanja. Stručnjak za marketing Jan Vizeke, profesor na Univerzitetu u Bohumu, kaže da je karneval u Nemačkoj kao marka bez konkurencije. „Njeno jedinstveno obeležje jeste pre svega kostimiranje. Možda je konkurencija karnevalu Noć veštica, ali to se u principu ne može porediti.“

Prema podacima Saveza nemačkog karnevala, godišnji prihod od karnevalskih artikala i kampanja iznosi skoro dve milijarde evra. Savez ima oko 2,6 miliona karnevalskih luda (kako se ovde nazivaju karnevalisti) organizovanih u 4.700 udruženja. Ali nisu oni jedini koji troše novac. Utočišta karnevala poput Kelna, Diseldorfa ili Majnca, privlače milione posetilaca, čime se novac sliva u kase hotela i gastronoma. Jan Vizeke ističe da su turisti veliki izvor prihoda u gradovima u kojima se slavi karneval.

Karneval 2013 Köln Rheinland Weiberfastnacht
Foto: picture-alliance/dpa

40.000 ljudi živi od karnevala

U Kelnu slavlje luda donosi u proseku oko 460 miliona evra. Od toga 165 miliona odlazi na prihode u gastronomiji i hotelijerstvu. Za kostimiranje Kelnjani troše oko 85 miliona evra. Ali i grad Keln i obližnje opštine se raduju karnevalu – uostalom i oni kasiraju tokom „Petog godišnjeg doba“ oko pet miliona na dodatne trgovinske poreze.

Karneval takođe stimulativno deluje i na prihode proizvođača slatkiša. Samo u Diseldorfu karnevalska udruženja podele ludama oko 45 tona slatkiša. U međuvremenu oko 3.000 nemačkih preduzeća sa više od 40.000 zaposlenih živi cele godine od biznisa sa karnevalom. To nije nikakvo iznenađenje, smatra ekonomista Vizeke: „Pripreme dugo traju. Nema mnogo meseci u kojima se ne slavi karneval. U tom smislu je za neke branše karneval priredba koja traje cele godine.“

Autori: Klaus Dojze / Ivana Ivanović
Odg. urednik: Nemanja Rujević