1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kandidat za kancelara sa brdom honorara

3. oktobar 2012.

„Per Štajnbirk izvesno nije jedini poslanik koji ima unosne poslove sa strane. Ali važno je da takvi poslovi budu transparentni kako bi građani videli gde može da nastane sukob interesa“, komentariše nemačka štampa.

https://p.dw.com/p/16JBY
Foto: Sascha Schuermann/dapd

„Ko traži transparentnost od banaka, mora i sam da bude transparentan“ – tim rečima je predsednik bavarske CSU Horst Zehofer rano započeo predizbornu borbu. Zehofer je govorio o Peru Štajnbriku, proklamovanom kandidatu socijaldemokrata za kancelara. Štajnbrik je lider među poslanicima kada se posmatraju honorari dobijeni van Bundestaga – za razne govore, knjige i učešća u nadzornim odborima (recimo Borusije iz Dortmunda) Štajnbrik je navodno u prethodne tri godine inkasirao 600.000 evra. Ovaj političar za sada ne želi da obznani koliko je tačno od koga i za šta dobio, pravdajući to rečima da su upravo demohrišćani i liberali (sadašnji partneri na vlasti) odbili zakon koji predviđa potpunu transparentnost prihoda. Štajnbrik je, međutim, zbog masnog i sve masnijeg novčanika na meti i unutar svoje partije što samo može da mu oteža predstojeću izbornu borbu sa kancelarkom Angelom Merkel.

„Per Štajnbirk izvesno nije jedini poslanik koji ima unosne poslove sa strane. Ali važno je da takvi poslovi budu transparentni kako bi građani videli gde može da nastane sukob interesa“, piše Nirnberger Nahrihten. „Kada je u pitanju transparentnost zarada, SR Nemačka je još zemlja u razvoju. Tek pre sedam godina je uvedena regulativa, ali mnogo toga je još u mraku. Trenutno političari ne moraju da navode tačne sume koje dobijaju od svojih poslodavaca, već mogu samo da navedu jedan od tri platna razreda – do 1.000 evra, između 1.000 i 7.000 evra i više od 7.000 evra. Koliko više – to ostaje tajna.“

Horst Zehofer
Horst ZehoferFoto: dapd

„Štajnbrik ima problem – bio je na putu da postane političar u penziji, ali je sada kandidat za kancelara. U međuvremenu je tu i tamo zaradio lepu paru i to može da mu se obije o glavu“, komentariše kelnski Štat ancajger. „Naravno da su napadi iz stranke Levice i bavarske CSU providni i da služe u svrhe rane kampanje. Pitanje, međutim, nije bez osnova. Da li je SPD-ov kandidat kroz svoje posliće narušio svoju nezavisnost? Kako bismo to procenili, potrebno je da znamo koliko je novca od koga dobio. Štajnbrik treba da položi račune!“

„Iritantno je kada vrednica poput Štajnbrika ogrezne u pohlepu“, oštro komentarišu u Hesiše niderzeksiše algemajneu. „Per Štajnbrik je gradio svoje iskustvo na račun birača. Kao poslanik plaćan je njihovim novcem, a onda je na tom osnovu zaradio dodatni kapital, i to u mnogo većoj meri nego većina kolega. Štajnbrik zna i sam da je moralno diskutabilno kada političar tako gomila novac. Zato je sada, kada je kandidat za kancelara, rešio da prestane sa honorarnim poslovima. Ovaj čovek zna da računa, a izgleda je i dobrano proračunat.“

Zbog svega navedenog, Štajnbrik nije omiljen ni u sopstvenoj socijaldemokratskoj partiji. Vestdojče algemajne cajtung iz Esena piše da će to biti vetar u leđa za Angelu Merkel: „Merkelova ne mora da se plaši svoje stranke. Nijedan šef CDU nije za tako kratko vreme promenio partiju kao ona – napuštanje atomske energije, minimalna plata, porez na finansijske transakcije – politički centar je poslednjih godina poguran ulevo i demohrišćani su pošli za njim beskompromisno vođeni Angelom Merkel. (…) U CDU su odnosi moći jasni dok kod SPD to nije slučaj. Socijaldemokrate imaju drugačiji stil i za većinu je nezamislivo da samo poslušno slede vodeće lice partije.“

Nemačka politička scena po pravilu je podeljena na dva tabora – crno-žuti (demohrišćani i liberali) i crveno-zeleni (socijaldemokrate i Zeleni). Kako vladajućoj crno-žutoj koaliciji ne cvetaju ruže – a to je politički platio manji brat, liberali – postoji mogućnost prekombinacije nakon sledećih izbora: „Šef liberala Filip Resler veoma srdačno hvali Pera Štajnbrika, ali naglašava da između dve partije postoje velike programske razlike. Te razlike se, međutim, mogu smanjiti“, piše bonski General ancajger. „Kod liberala ima sve više onih koji misle da bi stranka bila na dobitku ako bi stupila u semafor-koaliciju sa SPD i Zelenima. To nije iznenađenje, jer radi se o opstanku partije – sa Reslerom na čelu ili, realnije, bez njega.“

Per Štajnbrik i Angela Merkel u vreme dok su sarađivali u saveznoj vladi
Per Štajnbrik i Angela Merkel u vreme dok su sarađivali u saveznoj vladiFoto: picture-alliance/dpa

Priredio: Nemanja Rujević
Odg. urednik: Ivan Đerković