1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kako pomoći izbeglicama u Rusiji

Julija Višnjeveckaja11. maj 2015.

„Civilna podrška“ jedina je ruska nevladina organizacija koja se decenijama zalaže za interese izbeglica. Ruske vlasti smatraju da su oni „strani agenti“ i to joj u velikoj meri ograničava rad.

https://p.dw.com/p/1FNsg
Russland Flüchtlinge aus Afghanistan und Syrien
Foto: DW/Y. Wyschnewezkaya

Lido Said je u jednoj avganistanskoj školi za devojčice predavala nemački jezik i matematiku. Iako talibani nastavu za devojčice smatraju „grehom i sramotom“, Lida nije odustajala. Njenog muža su jednom prilikom pretukle nepoznate osobe jer dozvoljava supruzi da radi kao učiteljica. Kasnije je nestao i do danas mu se gubi svaki trag. Lido je bila prisiljena da sa ćerkom, preko Kabula i Uzbekistana, pobegne kod brata njenog muža u Rusiju. Da bi platila put do Rusije, morala je da proda kuću i zlato koje je imala. Lido kaže da su joj krijumčari za to tražili 4.000 dolara.

Lido sa ćerkom već godinu dana ilegalno živi u Rusiji. „Zahtevi za azil ili izbeglički status su privremeno odbijeni“, žali se Jelena Burtina, zamenica ruske organizacije za brigu o izbeglicama „Civilna podrška“. Zbog toga Lido preko UNHCR-a pokušava da dobije azil u nekoj drugoj zemlji. „Šanse skoro da ne postoje. Međutim, pokuša ćemo“, kaže Burtina.

Russland Flüchtlinge aus Afghanistan und Syrien
Lido Said traži pomoć kod nevladine organizacije „Civilna podrška“Foto: DW/Y. Wyschnewezkaya

U humanitarnoj organizaciji „Civilna podrška“ svakodnevno oko 50 osoba traži pomoć. Bez obzira na podršku te nevladine organizacije, šanse da izbeglice iz Sirije, Čečenije, Tadžikistana, Avganistana ili Jemena dobiju azil su male“, kaže Burtina. Trenutno samo 600 osoba ima status izbeglice. Privremeni azil dodeljuje se samo ako ukaz stigne sa višeg vrha.

„To je deo političke kampanje. Trenutno je neophodno Ukrajincima pružiti utočište. Za vreme rata u Gruziji to su bili Oseti (stanovnici Južne i Severne Osetije)“, kaže Burtina.

Ne pruža se samo humanitarna pomoć

Nevladina organizacija „Civilna podrška“ osnovana je 1990. godine u Moskvi, u vreme kada su Armenci iz Azerbejdžana bežali u Moskvu. „Tada smo pružali humanitarnu pomoć, prikupljali odevne predmete i lekove“, seća se Burtina. Organizacija tada nije imala sopstvene prostorije i koristila je prostorije novina „Liternaturnaja gazeta“. Nakon nemira u Bakuu, izbili su konflikti u Nagorno-Karabahu, kao i ratovi u Tadžikistanu, Abhaziji i Čečeniji.

Russland Flüchtlinge aus Afghanistan und Syrien
Jelena Burtina: Izbeglicama moramo da pomažemo bez kontakata sa vlastimaFoto: DW/Y. Wyschnewezkaya

Ta nevladina organizacija vremenom je spoznala da životne namirnice, odevni predmeti i lekovi nisu jedini problemi koji muče izbeglice. Jedan od velikih problema jeste i komunikacija sa vlastima. Kako bi pomogli ljudima, saradnici „Civilne podrške“ detaljno su proučili ruski zakon o imigrantima.

UNHCR je 1998. godine toj ruskoj nevladinoj organizaciji ponudio pomoć. Ona je bila dovoljna za plaćanje kirije i plata saradnika koji su do tada radili bez finansijske nadoknade. Tako su oni mogli više da se posvete izbeglicama i novim projektima, među kojima su borba protiv diskriminacije ljudi sa Kavkaza u ruskim zatvorima. Takođe, bave se i integracijom izbegličke dece u rusko društvo, a pred sudom zastupaju žrtve nasilja motivisanih mržnjom prema strancima.

„Strani agenti“

Rusko pravosuđe je, krajem aprila, organizaciju „Civilna podrška“ stavilo na tzv. listu „stranih agenata“. Prema zakonu iz 2012. godine, neka organizacija se smatra „stranim agentom“ ako dobija finansijsku podršku iz inostranstva i ako učestvuje u političkim aktivnostima. „Civilna podrška“ ne negira da daobija finansijsku pomoć iz inostranstva. Međutim, da li se delovanje te organizacije može posmatrati kao politička aktivnost?

russische Bürgerrechtlerin Swetlana Gannuschkina in Sankt Petersburg
Svetlana Ganuškina oštro kritikuje to što se njena organizacija smatra „stranim agentom“Foto: DW

Rukovodilac „Civilne podrške“ Svetlana Ganuškina kaže da državno tužilaštvo na osnovu dva projekta te organizacije smatra da ona preduzima političku aktivnost. U okviru prvog projekta, stručnjaci nevladine organizacije proveravaju koliko ruski zakoni imaju rupa koje pružaju mogućnost za korupciju. U drugom projektu, radi se o humanizovanju zatvorskih kazni. „Imamo slučajeve u kojim se zatvorenici zlostavljaju“, kaže Ganuškina. Ona je uverena da se ti projekti ne mogu smatrati kao politička aktivnost, a kamoli da su u stranim interesima.

Ganuškina oštro kritikuje to što se organizacija smatra „stranim agentom“. „Dosta je teže sarađivati sa institucijama kao što su Federalna služba za migracije, Ministarstvo unutrašnjih poslova ili Ministarstvo zdravlja. Do sada su bar odgovarali na naše zahteve“, kaže Jelena Burtina i dodaje da Ministarstvo pravde planira uvođenje novog zakona. Taj zakon zabranio bi državnim službenicima da sarađuju sa „stranim agentima“. To bi u znatnoj meri ugrozilo rad nevladine organizacije „Civilna podrška“.