Kako izgleda sloboda?
Mir je više od odsustva rata. To pokazuje 5.000 fotografija, koje su u konkurenciji za nagradu Alfred Frid. Traži se najbolja svetska fotografija na temu mir.
Simbol slobode
Hajdi i Hans-Jirgen Koh na svojim crno-belim snimcima obrađuju mit o bizonu. Do početka XX veka američki lovci su skoro potpuno istrebili te divlje životinje. Da li i ljudima preti ista sudbina? Umetnički odgovor bračnog fotografskog para: jedino je svet u kome arhaična bića poput bizona slobodno žive, svet vredan življenja.
Do horizonta
Pobednička fotografija 2014. godine: ruski fotograf Emil Gatauljin prikazao je seosku Rusiju pred kapijama Moskve. Umetnik je u provinciji pronašao više otovorenosti, širine i iskrenosti nego u velikom gradu. To je slika našeg vremena: vidimo ljuljašku u pokretu – dvoje ljudi, koji vise naglavačke u svetu koji je naopak.
Mir, dokle god pogled dopire
Emil Gatauljin igra na granici. Kada napušta Moskvu, fotografski umetnik ulazi u svet prirode. Ipak seosku unutrašnjost doživljava kao jednostavniju i širu od velikog grada. Fotograf je fasciniran seoskom svakodnevicom, koja obećava više mira i jedan autentičniji život.
Životinje leče loša mesta
Fotografije italijanskog umetnika Davoda Tremolade su reakcija na najnoviji sukob na Bliskom istoku, pre svega na rat u Siriji. U slike koje prikazuju potpuno razaranje, Tremolada je postavio divlje životinje. Umetnikova teza glasi: ako ima životinja, jedno mesto može da ozdravi.
Priroda kao mirotvorac
Divlja životinja ne zapaža uništavanje. To za Tremoladu ima simbolično značenje: ovde je nasilju kraj! Nijedna životinja ne bi mogla da bude mirna na mestu, na kome se oseća ugroženo. Životinje tako ponovo osvajaju mesta, sa kojih su ih proterali ljudi i život. Priroda postaje mirotvorac i pomaže da se prevaziđe pretrpljena bol.
Šta kažu izbeglice?
Fotografije Maksa Kracera prikazuju izbeglice u kasarni u Minhenu, jednom od najvećih centara za izbeglice u Nemačkoj. Više od 2000 ljudi različitih nacija i vera ovde žive. Kracer prepušta protagonistima da sami izaberu mesto slikanja. Na fotografijama je ispisana njihova poruka svetu.
Biti jak, a ne više žrtva
An-Kristin Verl za svoj fotografski projekat je putovala po Aziji. Portretisala je žene, koje su preživela napade vatrom i kiselinama. Svojim radovima, fotografkinja nastoji tim ženama da da priliku, da se izdignu iznad svoje uloge tragične žrtve. One bi kao individue ponovo trebalo da pokažu svoju snagu – nakon teške borbe sa bolovima.
Od aerodroma do zelenila
Vojni poligon, međunarodni aerodrom i sada mesto za opuštanje. Priča o polju Tempelhofer ima veze za nemačkom istorijom. Zatvaranjem aerodroma, gravni grad Berlin dobio je svoj najveći park. Nemački fotograf Pjer Adenis posmatraču približava tu promenu.
Besplatno i napolju
Glavna atrakcija Tempelhohera je njegova grandiozna praznina. To bivši aerodrom čini magnetom za posetioce. Oni cene njegov jedinstven osećaj slobode, jer praznina u velikom gradu je pravi luksuz. Ovde može da dobije besplatno.
Simbol demokratije i slobode
Nagrada za fotografiju Alfred Frid prvi put je dodeljena 2013. godine. Nazvana je po austrijskom pacifisti i književniku Alfredu Hermanu Fridu, dobitniku Nobelove nagrade za mir 1911. godine. Nagradu dodeljuje Austrijsko fotografsko društvo i izdavačka kuća Lamerhuber zajedno sa UNESCO i austrijskim parlamentom.