"Kad porastem prodaću bubreg i biti bogat"

Viru ima 12 godina i živi u malom indijskom selu udaljenom tri sata od Nju Delhija. Prodaja djece u tom kraju nije rijetka pojava. Viru je koštao 2500 rupija, oko 38 evra. Od tada radi u fabrici koja pravi kopije Guči torbi. Dnevno mora da zalijepi njih 200, u suprotnom ima problema sa šefom. „Kad porastem biću bogat. Prodaću jedan bubreg i neću morati više da radim“, kaže Viru.

Po mnogim indijskim gradovima proširila se vijest, da mogućnost prodaje postoji. Na crnom tržištu bubreg košta oko 800 evra. Još 2003. godine medicinski časopis „The Lancet“ pisao je o tome da je transplantacioni turizam široko rasprostranjen u siromašnim zemljama i uvijek se kreće u istom pravcu: sa juga na sjever i sa istoka na zapad, od siromašnih ka bogatima, od tamnije ka svetlijoj boji kože.

Ginter Kirste, iz medicinskog odbora Njemačke fondacije za transplantaciju organa kaže: „Trgovina organima je veoma opasna forma eksploatacije siromašnih ljudi, prije svega iz trećeg svijeta i za to nemam nimalo razumijevanja. Postoje hiljade ljudi koji su u Pakistanu ili na Filipinima donirali svoje bubrege i kojima je danas veoma teško.“

Mafijaške strukture

Poznato je da trgovci organima indijski i afrički bubreg kupuju za oko 1.000 dolara, bubreg iz Rumunije ili Moldavije za oko 2.700 dolara, dok za bubreg iz Turske izdvajaju 10.000 dolara. A zarada je desetostruka.

Priču o tome kako bogati bolesnici svoj život produžuju na račun siromašnih, donosi i aktuelno izdanje njemačkog nedjeljnika Špigel. Nedjeljnik piše kako je jedan bogati njemački industrijalac došao do bubrega jedne ruske imigrantkinje. Komentarišući taj slučaj urednik Špigela Štefan Vinter kaže da je riječ o mafijaškim strukturama:

„Doktor koji je izveo tu operaciju, operisao je u mnogim zemljama svijeta, već je presadio 4.000 bubrega i za njim je raspisana međunarodna potjernica."

Špigel piše da mnogi doktori putuju po svijetu i presađuju organe tamo gdje nema velikih kontrola. U slučaju da se recimo razotkriju neke klinike u južnoj Africi ili Brazilu, odlaze u druge zemlje. Trenutno su omiljene klinike na Kipru, i u Kazahstanu, saznaje Špigel.

Autori: Petar Humler i Boris Rabrenović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić