1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kad mravi postanu zombiji...

Sonja Anđelika Din11. novembar 2014.

Virus koji se inače nalazi samo u algama, kod čoveka može da utiče na usporenu preradu vizuelnih doživljaja u mozgu. Pojedini paraziti od mrava mogu da stvore zombije. Priroda je puna takvih primera.

https://p.dw.com/p/1Dk8k
Ameise
Foto: picture-alliance/dpa

Virus chloro ATCV-1 i brzina vizuelne percepcije

Virus koji se inače može naći samo u algama, može da napadne i čoveka. Naučnici su utvrdili da je od sto ispitanih osoba, njih više od 40 odsto zaraženo virusom ATCV. Posledice: zaražene osobe prerađuju vizuelne doživljaje za oko deset odsto sporije od drugih. I eksperimenti na pacovima dokazali su slično – zaražene životinje imale su velikih problema da pronađu pravi put kroz lavirint.

Toksoplazma i društvenost

Mačiji izmet sadrži parazite toxoplazme gondii. U slučaju da se zarazi, zdrav čovek bi se samo neznatno razboleo. Ali u slučaju zaraze osoba sa oslabljenim imunološkim sistemom ili trudnica, taj parazit postaje veoma opasan. Kod žena u drugom stanju on čak može da izazove pobačaj ili deformacije fetusa, odnosno, još nerođene dece.

Druge studije pokazuju da taj parazit može da unese velike promene u našem živčanom sistemu. Na primer, on može da utiče na nivo naše društvenosti. Zaraženi muškarci su često zatvoreniji i oprezniji prema drugima. Kod žena je obrnuto – zbog zaraze one postaju društvenije i otvorenije prema drugima. Te rezultate objavio je češki naučnik Jaroslav Flegr. Njegovo istraživanje osim toga pokazuje da zaražene osobe generalno sporije reaguju. Pretpostavlja se da je gotovo jedna trećina stanovnika industrijskih zemalja zaražena tim parazitom koji se vrlo verovatno prenosi seksualnim kontaktom.

Katze im Versteck
Izmet mačke može biti opasan za trudniceFoto: Fotolia/R. Schramm

Crevne bakterije utiču na raspoloženje

Sastav bakterija i mikroorganizama u crevima je kod svake osobe drugačiji. Naučnici pokušavaju da utvrde da li ta posebna mešavina utiče na naše raspoloženje, osećanja i ponašanje. Probiotske bakterije među koje, recimo, spada lactobacillus koji se nalazi u jogurtu, utiču na bolje povezivanje ćelija u mozgu žena. To opet utiče na pozitivno raspoloženje. Eksperimenti na životinjama su pokazali da će, ukoliko se crevna flora hrabrijih miševa transplantira kod onih mirnijih, oni takođe postati hrabriji. Eksperimenti su dokazali da preobražaj transplantacijom bakterija funkcioniše i u obrnutom smeru.

Besnilo stvara halucinacije

Ovo nije ništa novo, ali još uvek izaziva strahove: čovek zaražen virusom besnila može da postane ekstremno agresivan. Osim toga, on može da dobije i psihotične napade i halucinacije. Isto tako, jako znojenje kao i stvaranje pljuvačke takođe mogu da budu neki od simptoma kao i poriv za ugrizom – na taj način se virus, naime, razmnožava. Istovremeno, zaraženi često osećaju paničan strah od vode – zbog razređivanja, smanjuje se njegovo delovanje. Virus besnila naročito se dobro oseća u organizmima sisara kao što su psi ili slepi miševi. Ukoliko se ništa ne preduzme, besnilo vrlo brzo dovodi do smrti.

Hund mit fletschenden Zähnen
Besnilo kod pasa u Evropi nije više česta pojava, ali ako se pojavi, vrlo brzo nastupa smrtFoto: Fotlolia/galahet

Gljivice koje mrave pretvaraju u zombije

Parazit ophiocordyceps izlučuje hemikalije u mozgu mrava koje pak utiču na njegov rad. Posledica je nenormalno ponašanje mrava koji tada poput zombija svojim klještima buše zemlju. Na taj način se, naime, ta gljivica razmnožava, a ona, koliko je bar za sada poznato, napada samo mrave.